Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 21.158 kuna za hektar, pri čemu je cijena u jadranskoj Hrvatskoj bila za 14.406 kuna veća nego što je to na kontinentu. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je cijena jednog hektara poljoprivredne površine u Dalmaciji bila 35.036 kuna, dok je u kontinentalnom dijelu Hrvatske bila 20.630 kuna. U odnosu na prošlu godinu, prosječna cijena hektara na razini Hrvatske je porasla za 401 kunu, pri čemu je u jadranskoj Hrvatskoj pala za 783 kune, a na kontinentu je rasla za 451 kunu.
Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako je cijena zemlje određena zakonom ponude i potražnje, pa najbolji hektari vrijede poput suhog zlata.
Podaci kojima barata DZS najvjerojatnije su državne cijene, početne cijene za prodaju državnog zemljišta, no realno je to mnogo više, kaže Brlošić te dodaje da je zemlja u Dalmaciji daleko atraktivnija zbog mogućnosti prenamjene u građevinsko zemljište ili mogućnosti da se ona iskoristi u turističke svrhe. On tvrdi da se najbolja zemlja u Srijemu, na istoku Hrvatske, prema onome što tvrde seljaci, prodaje za čak 10.000 eura, što je čak i tri puta više od državnog prosjeka.
Metodologija Slavonaca za određivanje cijene zemlje u njihovoj regiji vrlo je jednostavna – sve prema istoku je skuplje, a sve prema Zagrebu, zapadu, jeftinije zbog lošije kvalitete zemlje, tvrdi Brlošić.
– Dok je hektar na samom istoku oko 10.000, oko Nove Gradiške, primjerice, gdje je zemlja lošija i gdje nema toliko poljoprivrednika pa ni veće konkurencije, hektar je oko 2000 eura, znači pet puta manje. Oko Đakova hektar zemlje vrti se od 4000 do 5000 eura, a u manjim raseljenim selima možda samo 1000 eura, kaže.
Podaci DZS pokazuju da je u 2016. prosječna cijena kupljenih livada iznosila 11.247 kuna, a pašnjaka 13.466 kuna. U Jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena livada bila je 13.751 kunu, a pašnjaka 17.136 kuna, dok je u kontinentalnoj Hrvatskoj cijena po hektaru za livade bila 10.834 kune, a pašnjake 7935 kuna. Godišnja prosječna cijena zakupa oranica iznosila je 878 kuna po hektaru, livada 531 kunu, a pašnjaka 319 kuna. U jadranskoj Hrvatskoj prosječna cijena zakupa oranica iznosi 644 kune po hektaru, livada 499 kuna, a pašnjaka 358 kuna, dok u kontinentalnoj Hrvatskoj cijena zakupa oranica iznosi 925 kuna po hektaru, livada 537 kuna, a pašnjaka 311 kuna. Cijena zakupa oranica u odnosu na 2015. godinu neznatno je pala, jedino je blag rast bio u jadranskoj Hrvatskoj i to za nekih 15 kuna po ha.
Stručnjaci smatraju kako bi cijena oranica mogla dodatno rasti iduće godine kada istekne moratoriji na prodaju zemlje strancima, koji je Hrvatska dobila nakon ulaska u EU.
Europarlamentarka Marijana Petir kaže kako pokazatelji govore da je 50% poljoprivrednog zemljišta u EU u vlasništvu samo 3% poljoprivrednih kompanija, dok 84% malih OPG-ova u vlasništvu ima samo 14,5% oranica. Upozorava i na sve veće prisutnosti investicijskih fondova s Bliskog istoka i Sredozemlja koji kupuju velike količine poljoprivrednog zemljišta u Rumunjskoj i Bugarskoj, a u budućnosti bi se to moglo dogoditi i kod nas.
Zasad ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić uvjerava kako stranci neće doći ni do pedlja hrvatske poljoprivredne zemlje.
Sada pogledajte nelogičnosti hektar 10 do 20 tisuća kuna poljoprivrednog zemljišta, radiš cijelu godinu ko konj i još na tom hektaru možeš imati dobit oko 5-7 tisuća kuna. A "pametne" mutikaše hektar građevinskog prodaju za 750 tisuća kuna do 2 milijuna i više. Znaći seljak mora raditi 140 godina od jutra do mraka da bi zaradio ono što netko prenamjenom smuti za mjesec ili dva. jedini je problem kad glad krene koliko će biti poljoprivredno zemljište, već viđeno poslije 1914. godine.