Slovenija i dalje ima 60 posto veće plaće nego Hrvatska

Rani Uskrs smanjio je broj nezaposlenih za približno 15 tisuća. Tvrtke su tijekom siječnja i veljače dostavile Zavodu za zapošljavanje zahtjeve za 12 tisuća sezonskih radnika, a kako godina bude odmicala ponuda za posao bit će sve više. Nakon što je prošla godina donijela preokret po financijskim rezultatima i broju gostiju u turizmu, ove bi se godine mogao dogoditi preokret na tržištu rada.

Preokret i za radnike

Lani je preko državne burze na sezonskim poslovima zaposleno oko 42 tisuća radnika, no puno je ljudi pronalazilo posao i na druge načine. Prvi put nakon desetak godina potražnja za radnicima mogla bi biti veća od ponude jer su mladi otišli u inozemstvo, a među nezaposlenima je oko 90 tisuća radnika starijih od 50 godina koje su poslodavci dosad izbjegavali zapošljavati. Na burzi je, primjerice, evidentirano oko 20 tisuća nezaposlenih kuhara i konobara, no mnogi od njih nisu “raspoloživi za rad” daleko od kuće ili su u godinama kad ih tvrtke ne žele angažirati. Priliku za dodatnu zaradu dobit će i studenti, pa je tako Agrokor poručio da će uz 700 sezonaca, duž Jadrana ovo ljeto zaposliti i više stotina studenata.

Prosječna plaća u zemlji iznosi oko 5600 kuna, a kao i svi prosjeci skriva znatne razlike u primanjima. Nakon puno prijepora i političkih razmirica o stanju na tržištu rada, došlo je i do promjene u metodologiji izračuna plaća i broja zaposlenih. Anketu među 70 posto najvećih poslodavaca u zemlji koja se koristila kao glavni izvor podataka, zamijenit će podaci iz JOPPD obrasca. Radi se o dokumentu koji se svaki mjesec dostavlja poreznoj upravi za svakog radnika, pa će, po novom, svi biti uključeni u statističke podatke. Prve procjene kažu da je zaposlenih šezdesetak tisuća više u odnosu na staru metodologiju i da ih je oko milijun i 360 tisuća.

– Potpuniji obuhvat rezultirao je i drukčijim iznosom prosječne mjesečne plaće pa se procjenjuje da je, u odnosu na prijašnje podatke, prosječna mjesečna neto plaća niža za oko 2,5%, a bruto plaća za oko 5%. Riječ je vjerojatno o utjecaju sada većeg obuhvata zaposlenih s nižim plaćama, a time i nižim poreznim davanjima, što umanjuje prosječnu neto plaću te još izrazitije prosječnu bruto plaću – pojašnjava Zvonimir Savić, direktor sektora za ekonomske analize u HGK.

Tekstil na dnu

Stari su podaci pokazivali da na 100 zaposlenih radnika, njih 17 zarađuje oko minimalca ili manje, 62 od 100 zaposlenih ima plaću manju od prosječne, a samo šest od 100 radnika kući donese više od 10 tisuća kuna. Uslužni sektor, bilo da je riječ o trgovini, ugostiteljstvu ili hotelima, nikad nije pretjerivao s plaćama. Primjerice, svaki treći zaposleni u trgovini radi za plaću koja je niža od minimalne ili tu negdje, a u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića čak 41 posto. Najniža su primanja u proizvodnji odjeće gdje se zarade za 70 posto zaposlenih vrte oko minimalca. Kako su i niske plaće jedan od razloga zašto ljudi odbijaju poslove, poslodavci su pojačali pritisak na Vladu da odobri oko pet tisuća radnih dozvola za strane radnike, kako za teške poslove u građevinarstvu i brodogradnji tako i za širok spektar usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Bruto plaća isplaćena za siječanj ove godine u Hrvatskoj je bila tisuću eura, u Sloveniji je i dalje 60 posto veća nego u Hrvatskoj, dok su Slovačka i Poljska gotovo dostigle Hrvatsku po bruto primanjima. Po troškovima života Hrvatska je u mnogim aspektima izjednačena s prosječnima u EU. Mađari u prosjeku mjesečno zarađuju oko 800 eura, Crnogorci 740 eura, pa zainteresirani za posao u Hrvatskoj mogu biti samo u Rumunjskoj i Srbiji gdje su bruto plaće upola niže nego kod nas, ili u BiH gdje je nezaposlenost veća nego kod nas.

>> Nezaposlenost i gospodarstvo za građane najveći problemi. Evo kakav dojam imaju o političarima!