Raste zastupljenost žena u poslovnom svijetu

Iako se često govori o premaloj zastupljenosti žena u gospodarstvu, njihov udjel ipak ne zaostaje pretjerano u odnosu na neke razvijene zemlje. Zbog financija, ali i izbljeđivanja tradicionalnog shvaćanja da žene ne mogu napredovati u poslu, neke od njih danas zauzimaju značajno mjesto u kompanijama, ali za što im ipak još uvijek treba više napora nego muškarcima.

Naizgled bi i bilo logično da ih ima više na vodećim pozicijma, jer je udjel žena u visokom obrazovanju veći. No, neke od njih i nakon završene škole odaberu karijeru u kojoj se posvete ili u potpunosti ili većim dijelom obitelji. A neke uspijevaju i jedno i drugo. Iako priznaju da muškaraca ima više i da lakše dolaze do pozicije, rasprava nije bila feministička, pa sudionice primjerice priznaju da su uvijek bolji timovi sačinjeni od muškaraca i žena, a neke potvrđuju i primjere gdje je muški šef prepoznao i priznao njihov talent.

– Iz svog primjera mogu reći da je moj prvi posao i prvi šef kojeg sam imala i s kojim sam radila punih osam godina, najznačajnije utjecao na tijek moje karijere. Iako sam bila početnik, imao je pozitivan stav prema meni, rano je prepoznao da mogu i hoću raditi i da imam potencijala – kaže Ana Ivančić, predsjednica uprave Cardif osiguranja i tvrdi da ju je to odredilo u kasnijoj karijeri, pa se i upravo zato često vraća na prvog šefa, Antona Kovačeva, kao na rijetko pozitivan primjer. Zbog takvog iskustva danas nastojim mlade kolege isto tako tretirati. Kada vidim da netko ima energije, znanja i volje, dajem im priliku – kaže Ivančić, no dodaje da je u karijeri imala i nadređene koji su htjeli umanjiti njezine sposobnosti i znanja. I od takvih je brzo otišla.

– Poslodavac mora biti mudar da ne odbije kvalitetu koja je pred njim. A žena treba imati sreću da pronađe poslodavca koji vidi njezine sposobnosti i omogućuje joj da ih primijeni – kaže Biserka Preininger Fižulić, predsjednica NO Magme. Ako postoji podcjenjivanje od strane poslodavca, njemu se treba oduprijeti svojim samopoštovanjem i svijesti da uvijek postoji izbor. Jedno je pitanje koliko ste u svakom trenutku sigurni da se želite staviti na tržište. Nije potrebno trpjeti. Ako želim izabrati lakši put, onda ću trpjeti. Ali ako imam cilj i znam kamo idem i ispod čega ne idem, spremna sam uvijek ići dalje. Pitanje je hrabrosti – zaključuje Pleininger Fižulić.


Biserka Preininger Fižulić: Ako postoji podcjenjivanje od poslodavca, treba mu se oduprijeti samopoštovanjem i svijesti da uvijek postoji izbor. Ako želim lakši put, onda ću trpjeti. Ako imam cilj i znam kamo idem i ispod čega ne idem, tada sam spremna ići dalje.

– Deset posto stvari u čovjekovu životu je ono što se stvarno događa, a 90 posto onako kako on to doživljava. O nama samima ovisi kako ćemo vidjeti stvari koje se događaju i na koji način ćemo ih promijeniti na način kako želimo – kaže Mandica Zulić, predsjednica uprave Raiffeisen društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Karijera žena
Sve su sudionice složne da generalizaciju među muškarcima i ženama ne treba raditi, jer, primjerice, dobrih i loših top menadžera ima i među jednima i drugima, tvrdi Ivančić.

– Nisam sklona generalizaciji, pa tako ni onoj kada se govori o tome kako je ženama teško, a muškarcima lakše. Katkad mi je žao što dio žena koristi upravo tu ispriku kao alibi za neuspjeh. I žena može uspjeti, iako treba uložiti više truda. Mnogo toga ovisi i o obitelji, o odnosu koji imate kod kuće i uzajamnom razumijevanju, jer žene nemaju radnog vremena – kaže Zulić. Ivančić kaže da sve je u životu stvar izbora. Ako neka žena želi ostati kod kuće, s djecom, to je njen izbor i to ne znači da ona ne bi bila u stanju biti predsjednik uprave. Isto tako, ženu koja je izabrala karijeru, a istodobno želi imati obitelj, ne treba žaliti.

– To govorim iz vlastitog iskustva. Spajanje poslovne karijere i uloge majke troje djece, to je bio moj izbor. Mislim da moja djeca zbog toga ne pate i da im ništa ne nedostaje. Svatko od nas ima i poslovni i privatni dio života. U tom privatnom dijelu se neki od nas opuštaju gledajući televiziju i ne obazirući se na djecu. Ja osobno iz svega želim izvući maksimum, što od mene traži veliki angažman, ali to nije nemoguće. Ali, to je moj izbor.


Ana Ivančić: Žene funkcioniraju organiziranije, više gledaju i primjećuju, što zaposlenike čini zadovoljnijim. Ti “soft skillsi” koje žene često imaju u modernom menadžmentu sve su bitniji i zato uvijek kažem da u činjenici što sam žensko vidim više prednosti.

Zulić nastavlja da ništa nisu okolnosti ili slučajnost nego odabir, a Ivančić tvrdi da u životu imamo najmanje dva smjera koja možemo odabrati. Preininger Fižulić se nadovezuje da je možda bitno znati što ne želiš i time se voditi, pa onda sve ostalo i može biti slučajnost.

– Razvoj žene kreće od malih nogu i je sam imala sreću jer su me roditelji poticali – kaže Ivančić.

Direktorica Educemix Gordana Matković dodaje da pozna mnoge žene koje su visoke pozicionirane u kompanijama, a odrasle su u obiteljima u kojima se nisu poticale vještine i znanja koja bi im u budućnosti olakšale njihov osobni i poslovni razvoj. Stoga bih naglasila da je i to stvar izbora i odluke – kaže Matković. Jer netko možda želi biti dobra majka i domaćica i to je stvar odluke i nije uspjeh koji bi trebalo zanemariti. Ali ako netko želi biti uspješan u biznisu, gdje je potrebno puno truda, znanja, vještina i vremena, bez potpore i razumijevanje obitelji to neće biti moguće. Svakako smatram da je najveći uspjeh postići balans i uspjeh i na poslovnom i na privatnom planu.

Put do top menadžmenta
Dodatni problem ženi može biti nerazumijevanje muža, jer većini njih ‘nije prirodno’ živjeti s uspješnom ženom, kaže Ivančić, a Preininger Fižulić dodaje da bi muškarci možda i prihvatili uspješnu ženu, no da je društvo sklonije tradicionalnom stajalištu gdje muškarac a priori mora biti uspješniji. Očekuje se da muškarac bude glava obitelji - tako ih odgajamo, . Iako se polako takvo stajalište mijenja – zaključuje Preininger Fižulić.


Mandica Zulić: Ista osoba, vođena na pravi ili krivi način, može dati potpuno različite rezultate. Postoje situacije da se od određene osobe nije očekivalo mnogo ili čak ništa, no dobrim upravljanjem nad njom, iz te se osobe izvukao maksimum.

– Kako predrasude sve više blijede, tako će žene imati sve šire područje za povećanje svoje produktivnosti, a time i prihoda – nadovezuje se Matković.

Bez obzira na izbor i napredak u karijeri sudionice ipak priznaju da je njihov put do top menadžmenta teži.

– Top menadžment kao da je svijet muškaraca i žene koje su se do tamo uspjele probiti, trudom i kompetencijom, tamo su se i zadržale. Imam troje djece i puno puta me pitaju kako sve uspjevam uz svoju karijeru.To već doživljavam kao šablonska pitanja, na koja više ne znam niti kako odgovoriti. Kao i sve u životu mislim da je i to stvar izbora – kaže Ivančić i nastavlja: – Jednostavno razlika između žena i muškarca koji se penju u karijeri je ta da žena mora uložiti puno više truda kroz duže vremensko razdoblje da bi je poslovna okolina počela ozbiljno shvaćati. Posebno kada ste mlađi i izgledom primjetni onda vas automatski stavljaju u “pripadajuču” ladicu i smatraju vas ukrasom koji ničem drugom niti ne služi. U dokazivanju i trudu treba nam čak dvostruko dulje i više nego muškim kolegama.

Sposobnosti liderstva
– Posljednjih godina žene jesu sve aktivnije u poslovnom svijetu, što je povezano s njihovim formalnim obrazovanjem, ali i profesionalnom nadogradnjom nakon završenog školovanja. Mijenja se i svijest o ulozi žene u obitelji i poslu pri čemu nije nužno da se ona opredijeli samo za jednu ulogu – kaže Preininger Fižulić, te dodaje da su jedan od važnijih razloga sve veće afirmacija žena u poslovnom okruženju svakako i financije jer danas u većini slučajeva jedna plaća ne može uzdržavati obitelj.


Gordana Matković: Žene u pravilu ne baziraju moć na autoritetu, nego na vještinama, znanjima, sposobnostima i prilagodljivosti. A vrijeme koje je ispred nas upravo zahtijeva takav pristup, pa zato mislim da će žene u budućnosti imati značajniju ulogu.

Napredovanja žena na višim pozicijama pak ide malo sporije, a smatra da je razlog tome što je žena ako ima obitelj i djecu, u jednom razdoblju profesionalnog života izvan posla. Da bi žena po povratku na posao svoj izostanak nadoknadila treba više raditi i truditi se. Neke razliku nadoknade brže, neke sporije. Također, kada se žene vrate u poslovno okruženje, nikada ne startaju s iste pozicije, jer se kompanije konstantno razvijaju i velika je vjerojatnost da su se u međuvremenu neke pozicije podijelile.

Što se tiče sposobnosti u upravljačkim funkcijama Zulić kaže da su žene spremnije prihvatiti razgovor sa zaposlenicima, a razlika je i u vještinama i prepoznavanju trenutaka sa svih aspekata.

Matković tvrdi da dobar lider, bez obzira je li on muškarac ili žena mora imati razvijene komunikacijske vještine, sklonost timskom radu i fleksibilnost. Ivančić se ne slaže u potpunosti s tom tezom, jer se je predugo profesiji menadžera pristupalo kao nečemu što je urođeno ili ne.

– To se mijenja pa i moja generacija menadžera sve više ulaže u dodatnu edukaciju kao što je primjerice MBA. Kroz nju osvjestite neke segmente za koje mislite da ih radite ispravno, pa se to kroz primjere iz prakse ili potvrdi ili kroz vlastitu analizu vidite da neke stvari možete riješiti bolje – zaključuje Ivančić.