Umjesto 12, građani će od iduće godine godišnje plaćati deset milijardi kuna poreza na dohodak i prireza, pa je u financijskom smislu korekcija platnih razreda i dizanje neoporeziva dohotka jedan od većih ustupaka države, i u javnosti ga se nepotrebno marginalizira.
Vlade se rijetko odlučuju na smanjenje poreza jer prema zakonu spojenih posuda ono za sobom povlači rezanje nekih prava, što nijednoj vlasti nije ugodno. Ovaj put stradat će gradovi ako im država ne ponudi zamjenske prihode, a onda i njihovi stanovnici, i to je prva zamka rasterećenja. Ministar financija je napravio gaf i time što je obećao da će poreze smanjiti prvo u desetom, pa u jedanaestom-dvanaestom mjesecu, da bi iz obzira prema lokalcima sve pomaknuo za siječanj. Mjesec prije ili kasnije, nije presudno, ali ostavlja dojam da “ne zna ljevica što radi desnica”.
Svako je porezno rasterećenje dobrodošlo, jer nema drugog načina da se pokrene ekonomija i motivira građane na potrošnju, no ne treba srljati prije nego što se sagledaju sve posljedice. Već smo imali smanjenje pa vraćanje zdravstvenog doprinosa ili turističkog PDV-a. Za poduzetnike su česte promjene poreznih pravila gore od visokih poreza, a u novom poreznom paketu ima puno rješenja koja neće potrajati ostanu li rashodi na istoj razini.
>>Grčić: Više od milijun građana imat će veće prihode u 2015.
Od ovog "rasterećenja" koristi će imati samo vlasnici tvrtki (kojima ionako ne ide loše makar i ne plaćali poreze) i plaće više i najviše plaće u javnom sektoru. "Mali građani" i umirovljenici, koji imaju najmanje, s crkavicom od 20-30 kuna - neće popraviti svoj standard niti lakše plaćati režije ili nastale dugove. Opet ispada, da oni koji imaj sada imaju još više, mnogo više od onih kojima je olakšanje - najpotrebnije.