Tri godine nakon što je dobila "paket pomoći" stranih kreditora, Grčka je postala "bojno polje" za strane investitore koji žele osvojiti nova "vrata Europe", piše Guardian.
"Kinezi su zainteresirani za zračne luke, luke i željeznice. Rusi se žele ubaciti na energetsko tržište, a katarski investitori jasno su rekli da žele investirati u nekretnine", piše britanski dnevnik te dodaje kako tri godine nakon što je Grčka postala prva zemlja koja je dobila "paket pomoći" od EU, ECB-a i MMF-a, sada se napokon događa i dugo odgađana privatizacija kampanja te je zbog tog programa država postala "bojno polje" za države koje traže svoj pristup u trgovinski blok EU.
'Prijateljska' zemlja za biznis
– Moramo poslati poruku da je ovo drukčija Grčka – rekao je grčki ministar razvoja Kostis Hadzidakis te dodao kako trebaju "iznenaditi na pozitivan način".
– Privatizacijom ćemo poslati poruku da smo "prijateljska" zemlja za biznis – kazao je ministar.
Godine 2010. Kinezi su već zakupili pola dokova u luci u Pireju te je ta luka postala "baza" za uvoz proizvoda iz te države u EU. Prošlog tjedna glavni direktor Gazproma, najveće ruske kompanije za proizvodnju plina, Aleksej Miller treći je put u kratkom vremenu putovao u Atenu kako bi dogovarao prodaju kompanije Depa, najvećeg grčkog proizvođača prirodnog plina. Prošle godine za tu su kompaniju već ponudili 900 milijuna eura.
Prodaja ili rasprodaja?
Tijekom vikenda grčki dužnosnici kazali su da su već odmakli pregovori da kompaniju Desfa, najveću za distribuciju prirodnog plina u državi, prodaju azerbajdžanskoj državnoj naftnoj kompaniji Socar. Grci su u svoj privatizacijski fond Taiped prebacili i mnoge regionalne zračne luke, industrijska postrojenja, sportske objekte, plaže i hotele u državnom vlasništvu koje namjeravaju prodati. Prvotno su privatizacijom Grci planirali zaraditi 50 milijardi eura do 2019. godine, no taj se plan vremenom snižavao pa tako sada Vlada planira do 2016. godine skupiti 11,6 milijardi eura, a 25 milijardi eura do 2020. godine. Plan za 2013. godinu je skupiti 2,6 milijardi eura od prodaje državne imovine.
Naravno, taj program doživljava i snažne kritike političkih oponenata koji tvrde da se jeftino prodaje državna imovina, jer kriza ruši cijene. Mnogi program opisuju kao "rasprodaju", a ne "prodaju" državne imovine.