Rekordan broj gostiju, ali i rekordno slab utržak od sezone

Jadranski domaćini nisu uspjeli ni ovoga ljeta od Europljana izmamiti više eura nego što su ovi na odmoru u nas namjeravali potrošiti. Hrvatski su hoteli do rujna uknjižili tri posto veći prihod od smještaja i pansiona, što su planirani izdaci, a izvanpansionska je potrošnja prema lani istovremeno pala tri posto. Dalmacija je najočitiji primjer za to – gosti su na ljetovanju ili s unaprijed donesenom odlukom štedjeli ili ih ponuđeno nije previše mamilo. Ta je regija, naime, imala rekordno dobru sezonu s čak 11 posto više noćenja nego lani, ali i 12 posto manju izvanpansionsku potrošnju u hotelima. Izuzetak je Dubrovnik, gdje je izvanpansionska potrošnja rasla četiri posto. U plusu su i istarski hoteli, u čijim je barovima, suvenirnicama, à la carte restoranima i trgovinama potrošnja prema lani veća tri posto. Kvarnerski hoteli nisu se uspjeli niti približiti takvim podacima o izvanpansionskoj potrošnji i devet su mjeseci okončali s podbačajem od devet posto. Najveći, pak, pad izvanpansionske potrošnje od 13 posto bilježe hotelske kuće u unutrašnjosti. Prema anketi provedenoj među 187 hrvatskih hotela, odnosno jednoj trećini, sezona ipak prolazi s dva posto rasta ukupnog prihoda. To se, pak, dobrim dijelom može zahvaliti tomu što je i cijena prema lani rasla u prosjeku dva posto. Kako bilo, za predstavnike Udruge poslodavaca u hotelijerstvu, čiji je godišnji kongres jučer u Zagrebu otvorila premijerka, ovi podaci, neovisno o rastu broja noćenja i gostiju u hrvatskom turizmu, govore o stagnaciji hotelijerstva.

– Već pola desetljeća kapacitet hrvatskih hotela raste sporo, po stopi od samo pet posto godišnje, a u isto vrijeme zauzeće svake godine padne 1,2 posto i u 2010. iznosi samo 36,8 posto – upozorio je predsjednik udruge Kristijan Šustar.

Premijerka Jadranka Kosor je kazala da zasad nema ništa od korekcije stope PDV-a te da je država neporezna davanja za turizam smanjila i do 25 posto te da je sad red na lokalnim zajednicama. Novinarima je govorila da Vlada ima desetak projekata s vojnom imovinom na kojoj želi gospodarsku i turističku aktivnost, te da se neće inzistirati na cijeni.

– Ako to vodi do investicija i novih radnih mjesta, bolje je dati i jeftinije nego da raste korov – poručila je premijerka.