Nakon što je Standard&Poor's Hrvatskoj smanjio rejting na granicu iznad špekulativnog rizika, isto se može očekivati od drugih dviju najrelevantnijih rejtinških agencija – Fitcha i Moody'sa. Hrvatska Vlada nema namjeru u izbornoj godini provoditi rezove pa bi niži rejting mogao otežati zaduživanje na stranom tržištu, čak i ako završimo pregovore s EU. Rejting, naime, pada i velikom dijelu zemalja EU te će one sigurno biti prije nas u redu na tržištu za dobivanje sredstava. Ako se to dogodi, bit ćemo prisiljeni na ono što uporno odbijamo – pomoć MMF-a.
HNB neće pomoći
– Do pada rejtinga nije došlo iznenada jer su postojala upozorenja međunarodnih financijskih institucija, ali i onih u zemlji – kaže guverner HNB-a Željko Rohatinski, dodajući kako bi takav rejting mogao utjecati na skuplje zaduživanje na stranom tržištu. Smanjenje rejtinga upućuje na to da će investitori biti oprezniji nego prije te kako financijski svijet percipira zbivanja u zemlji. Na pitanje bi li HNB u slučaju otežanog zaduživanja u inozemstvu mogao uskočiti oslobađanjem sredstava bankama, Rohatinski odgovara negativno.
– Kada smo to učinili prije dvije godine, Vlada nije imala alternativu, ali od tada je bilo dosta vremena da Vlada nešto učini – kaže Rohatinski.
– U sljedeća dva do tri kvartala morali bismo napraviti rezove jer bi u suprotnome dug mogao poskupjeti – kaže savjetnik Vlade Željko Lovrinčević. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, dodaje i mogućnost povećanja stope ECB-a, što bi dodatno poskupjelo zaduživanje. Osim toga, banke odnedavno imaju i veće kapitalne zahtjeve, što može dodatno otežati pristup slobodnim sredstvima na stranom tržištu. Problem je što je naša zemlja visoko izložena stranom dugu pa ćemo valutni rizik osjećati barem još šest do sedam godina. A odluka o snižavanju hrvatskog rejtinga došla je i tri mjeseca prije potrebnog refinanciranja duga kroz obveznice.
Odgođene reforme
Trenutačno je naš rejting prema S&P-u i Fitchu na negativnoj razini, a prema Moody'su je stabilan te se nalazimo u skupini s Mađarskom, Bugarskom i Rumunjskom. Ovogodišnji grčki slom spustio je rejting toj zemlji na nižu razinu od naše. Ovaj tjedan Moody's je zaprijetio snižavanjem rejtinga Portugalu, koji uporno tvrdi da neće trebati pomoć MMF-a i EU, a iako je i Irska to uporno odbijala, na kraju je morala prihvatiti pomoć. Toj dugovima pritisnutoj vladi nedavno je rejting spustio Fitch, ali još uvijek sa stabilnom prognozom. Teško zadužene zemlje, a u čijem se krugu uz Grčku i Irsku spominju i Italija, Španjolska i Portugal, neće se oporaviti dok ne smanje javni dug, kažu analitičari. A u mnogim zemljama taj se dug približava razini od 150 posto BDP-a. Snižavanje hrvatskog rejtinga S&P obrazložio je pogoršanjem fiskalne pozicije i kontinuiranim slabljenjem uvjeta inozemnog zaduživanja. Iako S&P i dalje vjeruje da bi proces integracije s EU mogao pozitivno utjecati na ekonomsko restrukturiranje i rast, to se do sada nije ostvarilo jer je Vlada odgađala reforme. – Fiskalna konsolidacija bila je premalo agresivna, što se vidjelo kroz odgađanje smanjenja osnovica za plaće i socijalne transfere te nedonošenje zakona o radu – kaže Lovrinčević.
Hoće li nam zbog otežanog refinanciranja biti potreban MMF, guverner ne želi komentirati jer je to, kaže, odluka Vlade. Šantić smatra da će nam u tom slučaju MMF trebati.
kamo sreće da su nam uskratili kreditiranje još prije deset godina.....