Rohatinski: Da nas kriza napadne danas, teško bismo se obranili

Svi oni koji upućuju kritike na račun Hrvatske narodne banke i govore kako je sada pravi trenutak da se da jedan impuls kako bi se vratili u poziciju gdje smo bili prije krize, zapravo reproduciraju model koji je toj krizi i doprinio, poručio je u petak na otvaranju Konferencije Zagrebačke burze u Splitu guverner HNB-a Željko Rohatinski, dodavši kako takav način razmišljanja, koji poziva na popuštanje u regulatornim pravilima i štampanje novca, može samo ponoviti ono što nam se dogodilo 2008.

- Prošli smo bolje nego što smo mogli proći, jer smo imali mehanizme i rezerve koje smo koristili u obrani stabilnosti sustava, i sada ih više nemamo. Da nam se danas ponovi situacija iz jeseni 2008., naše mogućnosti za obranu bile bi znatno manje - jasan je bio Rohatinski.
 
Impuls države u krivom smjeru
Govoreći o posljedicama krize na hrvatsko gospodarstvo, Rohatinski je rekao kako su izravna ulaganja smanjena za 50 posto, a ostala ulaganja za četvrtinu, što je negativno utjecalo na kreditni potencijal bankarskog sustava.

- U toj situaciji supstituiranje nepostojećega stranog kapitala, zadržavanje likvidnosti i sprečavanje kreditnog sloma najvažniji su postignuti rezultati - objašnjava Rohatinski.

Tako će usporeni plasmani banaka ipak zabilježiti realni rast od dva posto, dok će ukupni rast kreditnih plasmana hrvatskim entitetima uključujući i one inozemne rasti šest posto u ovoj godini. Strukturno gledajući, rast kredita državi u ovoj godini je 23 posto, a za ostale sektore četiri posto. Pad izvozne potražnje u sektoru roba i usluga iznosi 17 posto, dok je ukupna potražnja u 2009. godini smanjena za osam posto, a zajedno s izvozom pad agregatne potražnje doseže deset posto. Predviđanja HNB-a govore kako će pad uvoza biti 20 posto, a pad BDP-a šest posto.

Govoreći o prilagodbi kriznoj situaciji, Rohatinski je rekao kako je došlo do smanjenja deficita platne bilance u odnosu na prošlu godinu sa 9,3 na 6,5 posto što je, prema njemu, normalan način prilagodbe, dok je deficit konsolidirane opće države uključujući HAC narastao sa 2,7 na 4,5 posto.

- Očekuje se da država daje impuls u pozitivnom smjeru, no kod nas je taj impuls dan po cijeni istiskivanja ostalih subjekata s tržišta kredita i porezne presije - upozorava Rohatinski.
 
Financijsko središte regije ili prodaja
Otvarajući konferenciju Zagrebačke burze njezin je direktor Roberto Motušić kazao kako se Burza nalazi u trenutku kada treba odlučiti u kojem će smjeru ići.

- Moramo redefinirati, odnosno potvrditi stare ciljeve i reći želimo li da Zagrebačka burza postane financijsko središte u regiji ili želimo da se Zagrebačka burza proda - rekao je Motušić. Osvrnuo se na pozitivne trendove prošlih godina i velike javne ponude dionica Ine i T-HT-a, ali i krize koja je uslijedila i pada entuzijazma te planiranih ciljeva.

- Nama su i dalje prometi veći nego Ljubljanskoj, Beogradskoj i Sarajevskoj burzi zajedno, no tu snažnu poziciju treba sačuvati, zato pozivam vas, dioničare, da odlučite kojim ćemo smjerom krenuti - zaključio je Motušić.
 
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić u ime Vlade ponovio je koji su sve potezi napravljeni kako bi se financijski sustav održao, uključujući i mjere HNB-a i HANFA-e.

- Bez obzira na sve šokove, financijski sustav Hrvatske je stabilan, no bilo bi neozbiljno reći kako su svi izazovi iza nas. Vlada čini sve da sustav i ostane stabilan, a trenutačno smo svim snagama usmjereni izradi kvalitetnog proračuna za 2010. godinu. Što se Burze tiče, Vlada će učiniti sve da hrvatsko tržište kapitala bude još stabilnije i snažnije - rekao je Marić.
 
Nužne hitne reforme
Govoreći na okruglom stolu na temu Globalna financijska kriza i posljedice za Hrvatsku, bivši guverner HNB-a Marko Škreb istaknuo je kako Hrvatska "mora na dijetu", odnosno kako u zadnjih devet godina bilježimo nesrazmjer štednje i investicija u prosjeku sedam posto.

- Ne možemo očekivati visoke stope rasta dok je nesrazmjer tako velik, ne samo u proračunu nego i u svim elementima potrošnje - rekao je Škreb dodavši kako ne treba više čekati neki imaginarni spas nego krenuti u strukturne reforme odmah.

- Hrvatska mora odrediti kako će ući u promjene, odlučiti o dugoročnom modelu, i iskoristiti ovu krizu za ozbiljne reforme - zaključio je Škreb.

Na njegove se riječi nadovezao i Željko Lovrinčević, član Vladina Ekonomskog vijeća, koji procjenjuje kako za početak provedbe ozbiljnih reformi imamo još četiri do pet mjeseci jer nakon toga ulazimo u razdoblje "easy money" kada će zaduživanje ponovno biti puno lakše, i poznavajući naš mentalitet ništa se neće promijeniti.

- Nova ekonomija ne može se stvoriti preko noći, i za taj će nam proces trebati tri do četiri godine, a to je posao ove Vlade. No, u reforme treba krenuti odmah, počevši od promjene svjetonazora - istaknuo je Lovrinčević.

Prema njegovim riječima u vremenu pred nama možemo očekivati lošije rezultate trećeg kvartala od očekivanih, odnosno pad od šest posto i loše vijesti iz realnog sektora, no pozitivno ozračje donijet će nastavak pregovora s EU.

- Hrvatska će se u bliskoj budućnosti susresti s ograničenjem prije svega inozemnog duga koji će prema procjenama, u trenutku ulaska u EU, biti veći od 100 posto BDP-a što nije imala niti jedna nova članica, i to nam je ograničenje za daljnji rast. Recesija nas je dosad stajala šest milijardi eura, modalitet koji imamo je neodrživ, i sad nam je idealna prilika da krenemo s reformama. One nisu jeftine, no konačno je došlo vrijeme da se poslože stvari koje se godinama odgađaju - zaključio je Lovrinčević.