Rohatinski neće dati majkama da izvuku novac iz banaka kćeri

Posljednja globalna financijska kriza natjerala je guvernere središnjih banaka i financijske regulatore da razmotre restriktivnija pravila u bankarstvu kako bi bili otporniji na krize. To bi trebalo biti ugrađeno u tzv. Basel III, a najmanja stopa adekvatnosti kapitala banaka porast će na osam posto.

S obzirom na to da je u nas minimalna stopa adekvatnosti 12 posto, a prosječna 19 posto, izravnog učinka na domaće banke neće biti. No banke majke hrvatskih banaka imaju problema s kapitalnim zahtjevima i na rubu su zahtjeva koje od njih traži Basel III te postoji i bojazan da bi te strane banke mogle posuditi novac od banaka kćeri u Hrvatskoj koje kapitala imaju.

– Pretpostavka da banke majke u potrebi dokapitalizacije dođu na ideju da od svojih banaka u Hrvatskoj prikupe potreban kapital hipotetska je, ali nije isključena – tvrdi guverner HNB-a Željko Rohatinski. No dodao je da središnja banka ima instrument kojim može spriječiti mogući veći odljev kapitala.

– Pritom ne bi mijenjali Zakon o kreditnim institucijama koji predviđa stopu adekvatnosti od minimalnih 12 posto, nego bi HNM mogao donijeti propise kojima bi bankama naložio povećanje rezervacija za opće bankovne rizike, odnosno internim nalozima zatražio od pojedinih banaka povećanje stope adekvatnosti – dodao je guverner. Jer domaće su banke prije Basela II imale prosječnu stopu adekvatnosti od 15 posto, a nakon njegova donošenja ona je porasla na prosječnih 19 posto. Stoga manja ne bi smjela biti.

Ako se to uistinu dogodi, odnosno ako banke majke dođu na ideju o prikupljanju kapitala od svojih banaka u dobro kapitaliziranim hrvatskim bankama, a HNB odluči zbog toga povećati bankama rezervacije, posljedica bi bila povećanje troškova bankama. To bi onda opet utjecalo na povišenje kamata.