Rohatinski neće pomoći Vladi rezanjem pričuve

Vlada će danas predstaviti poboljšane modele A i B za financiranje tvrtki, prošle godine predstavljene u sklopu mjera za gospodarski oporavak. Tako će ubuduće veći dio odobrenih sredstava, 40 umjesto sadašnjih 20 posto, korisnici kredita moći iskoristiti za refinanciranje. A, uz obrtna sredstva, nova će se moći koristiti i za osnovna sredstva, odnosno investicije. Prve aukcije po novom modelu HBOR bi trebao održati sljedeći mjesec, a državi je na raspolaganju preostalo 1,1 milijardu kuna. Iako će takva promjena ohrabriti poduzetnike i velikom broju malih i srednjih omogućiti nastavak poslovanja, ostaje činjenica da model služi isključivo za pokriće obveza. No činjenica je da je takvih obveza sve manje prema državi, a nakupljaju se međusobno kod poduzetnika. I model B, koji se odnosi na financiranje investicija, bit će redizajniran, no još se ne zna točno kako.

Problem kolaterala

Poznata je samo glavna zamjerka, koju je prošli tjedan spomenula i ministrica financija Martina Dalić, a to je udjel klijenta od 20 posto u financiranom zajmu. Činjenica je da je tim modelom investirano vrlo malo jer banke tvrde da dobrih projekata nema, a klijentima je pak problem bila kolaterala. S takvom politikom kreditiranja, refinanciranja ili pokriće obveza prema državi ni HNB ne bi bio spreman osloboditi dodatna sredstva prema bankama smanjenjem obvezne pričuve.

– Daljnjeg smanjenja stope obvezne pričuve neće biti – poručuje Željko Rohatinski, guverner HNB-a, ali ne isključuje da se to promijeni, no samo ako se promijeni svrha financiranja u sklopu modela za gospodarski oporavak. Guverner je prošle godine najavio moguće oslobađanje 10 milijardi kuna, nakon čega je i stopa obvezne pričuve smanjena na 13 posto te na taj način oslobođena oko trećina sredstava od predviđenih 10 milijardi. No, kako je već tada bilo vidljivo da sredstva služe ponajprije za refinanciranje i plaćanje obveza, odustalo se od daljnjeg oslobađanja sredstava poslovnim bankama.

– Predviđene promjene samo su kozmetičke, njima se ne rješava ključan problem – ubrizgavanje dodatnog kapitala equity ulaganjima u tvrtke – kaže konzultant Damir Novotny te tvrdi da su takvi modeli praksa u zapadnoeuropskim gospodarstvima u sklopu državnih fondova. Novi model A donosi i veći rizik za banke pa se pretpostavlja da bi mogle pojačati kolateralu.

Zaživio model C

No, primjerice, u SG Splitskoj banci tvrde da to ne mora nužno značiti veću kolateralu. Do sada su se kao osiguranje u pravilu uzimale nekretnine, a u Hypo banci dodaju i instrumente platnog prometa, depozite i sl. No stručnjaci se boje kako bi promjene u modelu B smanjenjem udjela mogle značiti i preuzimanje većeg rizika za državu, odnosno nakupljanje novih jamstava koja bi mogla stvoriti sličan problem kao što je u brodogradnji. Složni su kako je ključno rješenje pokretanje novih investicija i pronalazak strateških partnera, ali ne više samo s tri tržišta koja su i sama u krizi. Model C nedavno je zaživio, a Badel je prva tvrtka u koju ulazi državni kapital kako bi je spasio od stečaja. Prošli tjedan Vlada je ovlastila i HBOR, koji će u ime države financirati fondove za gospodarsku suradnju. Ove je godine u proračunu osigurano 100 milijuna kuna za pet osnovanih fondova koji će financirati tvrtke za koje se smatra da imaju potencijal rasta, odnosno od kojeg se ulaganja očekuje dobar povrat.

U Vladi je već najavljeno kako bi se državna sredstva ove godine u proračunu mogla povećati. Najviše sredstava od privatnih ulagača za sada je prikupio Alternative Private Equity FGS, 300 milijuna kuna, Quaestus Private Equity II prikupio je 260 milijuna, Nexus FGS ima 190 milijuna kuna, Prosperus FGS 170 milijuna, a Honestas Private Equity 80 milijuna kuna. S obzirom na to da država sudjeluje s istom visinom sredstava, odnosno u omjeru 1:1, fondovi će imati na raspolaganju dvostruko više novca.

– Očekujemo da bi prva ulaganja u tvrtke mogla početi u drugom kvartalu – objašnjava Mirna Marović, predsjednica hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije.