Vlada Ruske Federacije odlučila je jučer izuzeti pojedine proizvode s liste poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabranjenih za uvoz u Rusku Federaciju. To su, priopćava HGK, mlijeko bez laktoze, mlađ lososa, sjemenski krumpir, luk, hibridni kukuruz šećerac te dodaci prehrani.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin donio je uredbu "O primjeni određenih posebnih gospodarskih mjera kako bi se osigurala sigurnost Ruske Federacije“ temeljem koje je od 6. kolovoza ove godine ta zemlja odlučila uvesti zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz SAD-a, Europske Unije, Kanade, Australije i Kraljevine Norveške s rokom na godinu dana.
HGK podsjeća da Rusija predstavlja drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene proizvode EU (udio od 10%) te da izvoz hrane EU na rusko tržište kontinuirano raste i u proteklih je deset godina povećan sa 4 na gotovo 12 milijardi eura. EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća (dio oko 15%), sir (8%), jaka alkoholna pića i vermut (11%), svinjsko meso (8%). S druge strane, uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 milijardi eura, a radi se uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade: ulja, uljarice, sačme žitarice, koža i sl.
Paketom sankcija kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, bit će ugrožen segment od oko 1,5% ukupnoga hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (20 do 25 milijuna USD), što temeljimo na podacima vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i Rusije u posljednjem razdoblju. Na razini pojedinačnih izvoznika ovaj paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji.
Uvoz ograničenja u Rusiju Europu ce koštati 130.000 radnih mjesta, 21. kolovoz 2014. Belgijski list "De Standaard", pozivajući se na nedavne studije Financial Groupa "ing", tvrdi da uvozna ograničenja, nedavno uvedena u Rusiji na hranu i poljoprivredne proizvode iz EU-a, mogla bi rezultirati gubitkom od preko 130.000 mjesta u 28 zemalja članica, uključujući 23.000 u Poljskoj, 21.000 u Njemačkoj i 3.000 u Belgiji. Prema rezultatima istraživanja, baltičke zemlje bit će najteže pogodjene, Litva će izgubiti 0,4% BDP-a, Estonija i Letonija 0,35% na 0,2%. Također je istaknuo da vrijednost izgubljene proizvodnje u Njemačkoj će biti oko 1,3 milijarde eura, dok u Sjedinjenim Američkim Državama, gubici ne bi trebali prelaziti 11.000 radnih mjesta.''