Ruski plin trese Europsku uniju – Južnog toka neće biti?

Plinovod Južni tok, koji bi trebao iz Rusije, preko Bugarske i Srbije doći do Mađarske, Slovenije, Italije i Austrije, mogao bi doći u pitanje zbog ukrajinske krize.

Naime, lideri zemalja EU na svom su summitu odlučili da Unija treba povećavati energetsku neovisnost o Rusiji pa bi Južni tok, plinovod građen kako bi se ruski plin doveo u EU zaobilazeći pritom Ukrajinu, mogao doći u pitanje. Jer, situacija se preokrenula, više nije problem plinovod preko Ukrajine, nego početni dobavljač, Rusija. Osim toga, prema još neslužbenim informacijama, u Bugarskoj je posao gradnje te dionice plinovoda dobio Genadij Timčenko, ruski oligarh s američkog popisa sankcioniranih osoba.

Kršiti odluke EU ili čekati tužbu Rusije?

Timčenko nije na listi EU, ali američke sankcije znače da njegove tvrtke ne bi mogle obavljati bilo kakve transakcije na tlu EU. Timčenko ima 63 posto udjela u Strojtransgazu, kompaniji koja je navodno pobijedila na natječaju za gradnju bugarskog dijela plinovoda, koji stoji oko 3,5 milijardi eura. Bugarski ministar energetike Dragomir Stojnev demantira da je Strojtransgaz dobio posao, ali je odluka o pobjedniku natječaja, na koji se javilo 11 tvrtki, trebala biti objavljena u petak, što je bez objašnjenja izostalo.

U talijanskoj naftnoj kompaniji ENI, koja bi trebala imati 20-postotni udjel u Južnom toku, nakon promjene političke situacije imaju dvojbe o projektu. Prije nego što su EU i SAD objavili sankcije, šef te kompanije Paolo Scaroni izjavio je kako je budućnost tog plinovoda upitna. A onda je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy objavio da su lideri EU odlučili smanjiti energetsku ovisnost, posebno o Rusiji. Kako? Smanjivanjem potrošnje, širenjem ruta plinovoda i obnovljivih izvora energije. Sad su zemlje članice koje grade plinovod u dilemi nastaviti graditi i time kršiti EU odluke i propise ili čekati tužbu Rusije zbog neispunjavanja ugovora. Planirano je da u lipnju počne gradnja na tlu EU, u blizini bugarskog grada Varne. Aleksej Miller, šef Gazproma, koji bi trebao imati 50-postotni udjel u Južnom toku, najavio je da bi prvi plin u EU iz Rusije trebao stići u prosincu 2015. godine. Plinovod je trebao biti 2385 kilometara dug, sa 63 milijarde kubičnih metara plina godišnje.

>>Ugovor s 'vragom': Budimpešta se okreće Moskvi

>>EU stopira Južni tok jer nije u skladu sa zakonom