Jedan od izazova je uspostavljanje učinkovitog sustava doniranja hrane. O tome smo razgovarali s Ivanom Džakulom, direktoricom Sektora poslovne podrške u Konzumu.
U Hrvatskoj se prema nekim statistikama bacaju na tone hrane godišnje, a broj socijalno ugroženih stanovnika je u konstantnom porastu. Kako je u Konzumu pokrenut projekt doniranja hrane? Tko je sudjelovao u pokretanju inicijative?
Konzum je oduvijek donirao, a osobito u situacijama kad je bilo potrebno pomoći. Međutim, odmah po stupanju na snagu Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje, počeli smo osmišljavati lanac organiziranog doniranja, a inicijativu je pokrenuo i nosio Sektor poslovne podrške. Budući da Pravilnik, između ostalog, propisuje procedure doniranja te definira da u procesu sudjeluju tri strane - donator, posrednik i primatelj, pri čemu posrednici moraju obvezno biti registrirani u Registru posrednika, upravo taj Sektor redovito komunicira s udrugama, educira prodavaonice i traži nove posrednike. Prva karika lanca, a možda i najvažniji u cijelom procesu su djelatnici u prodavaonicama jer upravo oni svakodnevno doniraju hranu posrednicima. Bez njihovog angažmana cijeli proces ne bi bio učinkovit.
Prva donacija sukladno novom Pravilniku ostvarena je u prosincu 2015., dok je sustavno doniranje na nekoliko lokacija započelo početkom 2016. godine. U toj prvoj godini vrijednost donirane hrane premašila je 1,2 milijuna kuna dok je u 2017. godini vrijednost 200 tona donirane hrane premašila 3,1 milijun kuna.
S kime surađujete u projektu doniranja, kako se odvija proces – od odvajanja hrane koja će se donirati pa sve do krajnjih korisnika? Koliko je ljudi u vašoj kompaniji i na koji način angažirano u projektu doniranja?
Surađujemo s različitim registriranim posrednicima, a najviše s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije i Crvenim križem Grada Zagreba. Zagreb je i inače grad u kojem se najviše donira budući da je u njemu i najveća koncentracija socijalnih prodavaonica te je najbolje organizirana mreža posrednika koji dostavljaju doniranu hranu primateljima. Proces donacije je organiziran tako da se hrana iz prodavaonica koja ima rok upotrebe donira posljednji dan roka ili dan prije isteka roka, dok se prehrambeni proizvodi iz skladišta doniraju nekoliko dana ranije. Prodavaonice na dnevnoj razini pregledavaju proizvode sa rokom „upotrijebiti do“, odlučuju koju količinu će donirati i predaju proizvode posredniku. Ovisno o prodavaonici, posrednici dolaze svakodnevno ili na poziv. Donira se izravno iz prodavaonica, nema povlačenja proizvoda na centralnu lokaciju kako se ne bi nepotrebno gubilo vrijeme. Sa skladišta se doniraju proizvodi koji nisu ni krenuli u distribuciju prema prodavaonicama, što se događa u slučajevima prekratkog roka za distribuiranje, oštećene ambalaže i sl., ali samo pod uvjetom da to nije utjecalo na zdravstvenu ispravnost namirnica. Međutim, naglasila bih da Konzum donira proizvode neovisno o roku trajanja
Imate li u projektu doniranja hrane podršku vlasti, postoje li beneficije ili poticaji države kako bi se u olakšao i motiviralo na trgovačke lance i kućanstva na doniranje?
Donošenje Pravilnika uvelo je red u sustav doniranja hrane i olakšalo nam cjelokupan proces. Premda se problem viška prehrambenih proizvoda u maloprodaji nikad neće moći optimizirati do kraja, stalno unaprjeđenje poslovnih procesa neprestano povećava i učinkovitost i smanjuje troškove. Stoga pozdravljamo ideju Ministarstva poljoprivrede o stvaranju platforme za doniranje hrane čime će i donatori i posrednici imati pravovremene informacije o „viškovima hrane“. Dodatan poticaj povećanju nacionalne razine doniranja bilo bi povećanje beneficija za donatore, poput, recimo subvencija za transport hrane. Javna priznanja (poput već postojeće nagrade Najdonator) jednako tako mogu biti poticaj, jer ona, osim što ukazuju na kompanije koje su društveno odgovorne, služe i kao afirmativna platforma za dodatnu popularizaciju ove problematike u širem okruženju.
Postoji li neka regulativa koje propisuje što se može donirati, što ne? Jesu li u projekt doniranja uključene sve trgovine Konzuma ili samo velike trgovine, Super Konzumi? Kakva je situacija u manjim mjestima?
Pravilnik točno određuje što se i kada može donirati, a razlika je s obzirom na rok trajanja upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do. U projekt doniranja uključene su sve Konzumove trgovine s tim da je najveći dio donirane hrane iz velikih prodavaonica kao što su Super Konzumi, jer je naprosto u njima veći asortiman i veće su količine prehrambenih artikala. U manjim sredinama u lancu sudjeluju uglavnom male prodavaonice u kojima ni ne ostaju značajne količine hrane pred istekom roka trajanja.
Kako odlučujete koju hranu donirati? Za čime postoji najveća potreba?
Redovitim pregledom rokova trajanja proizvoda, svakodnevno se odlučuje koji su proizvodi dostupni za doniranje. Na listi namirnica koje se najčešće doniraju su, svježe meso, mliječni proizvodi i kruh, a sva donirana hrana zdravstveno je ispravna. Najveća potreba je za osnovnim namirnicama poput kruha, riže, tjestenine, mliječnih proizvoda, konzervirane hrane, i sl.
Prema vašim podacima, koji se proizvodi najviše bacaju? Koliko su vladajući uključeni u kampanju da se ta brojka što više smanji, a da višak ispravne hrane stigne do ljudi kojima je potrebna?
Bacaju se najviše svježi proizvodi upravo zbog kratkih rokova trajanja, što je nemoguće izbjeći. S obzirom na aktivnosti koje su u pripremi, može se reći da zakonodavci aktivno traže načine za povećanje razine donirane hrane. Recimo, trenutno je vrlo teško donirati proizvode s rokom trajanja „najbolje upotrijebiti do“ jer se prema Pravilniku moraju donirati 7 dana prije isteka datuma označenog na ambalaži, što je predugo za procijenu koji se artikli mogu donirati. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede predložilo izmjene što će, vjerujemo, povećati mogućnost doniranja tih artikala. Također, u pilot fazi je informatička platforma za doniranje hrane pa će i to sigurno povećati količine donirane hrane. Također, u tijeku je provedba stručne studije o izvedivosti osnivanja banke hrane u Hrvatskoj. Ona bi trebala dati pregled postojećih kapaciteta i najboljih praksi iz zemalja u EU te bi trebala dati neke smjernice pri osnivanju banke hrane u Hrvatskoj, a Ministarstvo poljoprivrede bi uskoro trebalo objaviti Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019. – 2022. koji bi trebao biti temelj za daljnji razvoj sustava za doniranje hrane.
Gdje vidite prostor za unaprjeđenje procesa doniranja, kako motivirati i druge da se uključe u projekt i informirati širi krug ljudi da se uključi i pomogne?
Konzum, konkretno, u idućem razdoblju planira edukacije po regijama i praćenje otpisa na način da se maksimalno iskoriste svi „viškovi“ hrane za doniranje potrebitima. Naša je prednost u tome mreža od 700 trgovina u cijeloj zemlji, iako, treba reći da je organizacija lanca na tako velikom broju trgovina iznimno logistički i organizacijski zahtjevan posao. S druge strane, upravo to što smo mi uspjeli, primjer je i drugima.
Dodatno, smatramo da je iznimno važno stalno informirati javnost o mogućnostima doniranja i posvetiti adekvatnu medijsku pažnju donatorima jer bi se na taj način privukao veći broj donatora. Treba razmotriti koje bi opcije pomogle posrednicima da jednostavnije i brže doniraju. Financije su uvijek problem i pomoć u tom segmentu je uvijek dobrodošla, a bilo bi dobro poraditi na edukaciji privlačenja sredstava iz EU fondova čime bi se mogli pojačati kapaciteti skladišta i transporta.
Što se može napraviti da informacije o darivanju doniranje hrane dođe do onih kojima je ona potrebna?
Pozitivno je što se o ovoj temi u posljednje vrijeme sve više govori, jer je to način da krajnji korisnici dođu do informacija kako mogu dobiti doniranu hranu. Zbog toga je podrška medija ovom procesu iznimno važna. Trenutno je u Registar posrednika upisano 104 posrednika, ali je stvaran broj organizacija koje su uključene u aktivnosti koje pomažu osobama slabijeg imovinskog statusa i deseterostruko veći, a IT platforma će cijeli proces dodatno pojednostaviti. U prenošenju informacija do krajnjih korisnika ključan je i angažman lokalne zajednice, čija je to i obaveza.
Sadržaj omogućila Fortenova Grupa