Uzme li se u obzir da primjerice pojedina kineska kompanija raste 100 posto godišnje, a domaće bilježe gubitke, jasno je zašto je sve veći interes domaćih ulagača za strana tržišta kapitala te zbog čega su se i domaće brokerske kuće okrenule trgovanju na stranom tržištu, na koje se u pojedinih društava odnosi i više od polovice prometa. Strane burze, čak i one u regiji, više ne osjećaju krizu kao što je ona očita na domaćem tržištu.
Strana tržišta
U nedavnu intervjuu koji nam je dala predsjednica uprave burze, Ivana Gažić, istaknula je kako se ne radi na pripremama za uvođenje novih instrumenata, no i napomenula kako se nada da će država uskoro uvrstiti i neku kompaniju na burzu te da bi voljela vidjeti i one strane na domaćem tržištu.
– IPO neke od kompanija u kojoj država ima udjel bio bi važan potez za trgovinu na burzi. Potrebno je nešto što će ohrabriti ulagače – kaže Petar Brkić, predsjednik uprave Abacusa, brokerske ku će koja također najveći dio trgovine ostvaruje vani, ulaganjem ponajprije na američko tržište, na kojem su i izlistane sve veće svjetske kompanije. – Za ulaganje na ta tržišta postoji i interes velikog dijela domaćih malih ulagača – kaže. Oni su se zbog loše situacije kod kuće povukli s hrvatskog tržišta, a vratit će se kad se promet popravi, no prema ocjenama burzovnih stručnjaka, to više nikada neće biti u omjeru otprije nekoliko godina. Među novim instrumentima koji se planiraju uvesti, a neki su već zaživjeli, jesu market makeri, short selling, certifikati...
Certifikati su strukturirani financijski instrumenti koje izdaju banke, a cijena im ovisi o kretanju cijene osnovnog instrumenta (burzovni indeks, dionica, valuta, cijena sirovina...) te o uvjetima isplate koje je izdavatelj unaprijed odredio. Strukturiranje certifikata temelji se na izvedenicama koje omogućuju izdavatelju kreiranje certifikata sa željenim profilom isplate, odnosno određenim odnosom između rizika i prinosa.
Novi instrumenti
– Certifikati imaju potencijal potaknuti trgovinu na burzi – komentira Daniel Nevidal iz Intercapitala, a Brkić smatra kako bi se certifikati mogli vezati za primjerice Crobex ili HT.
- Certifikati bi ulagateljima omogućili realizaciju mnogo šireg spektra njihovih investicijskih pogleda i očekivanja. Preko certifikata bi domaći ulagatelj na domaćem tržištu kapitala mogao steći izloženost prema potpuno novim klasama imovine, uključujući i strane burze, a i zarađivati i na padajućem tržištu. No, s druge strane, takva šarolikost i složenost mogućnosti zahtijeva vrlo detaljnu pripremu pri izradi prospekta izdanja i ponude te samog uvođenja, a pritom najviše mislim na edukaciju potencijalnih ulagatelja i prezentaciju rizika uključenih u takvo ulaganje kako bi sam ulagatelj bio posve svjestan svih aspekata kupljene financijske imovine – komentira Hrvoje Krstulović iz Erste vrijednosnih papira.
"Short selling" je kupčevo pozajmljivanje vrijednosnog papira što ga u istom trenutku po trenutačnoj cijeni prodaje na tržištu, tj. riječ je o prodaji vrijednosnog papira koji prodavatelj nema u svom vlasništvu. Razlog za takav potez može biti očekivanje da će cijena te dionice pasti, da ćete je pošto je prodate moći poslije određena vremena ponovno kupiti i vratiti originalnom vlasniku, ali po nižoj cijeni, te profitirati na razlici.
Trebat ce nekoliko godina za hrvatsku burzu da se oporavi, ako se ikad i oporavi. Kad se Hrvatska burza otvorila vremena su bila povoljna i gradjani su vidjeli samo rast dionica iz dana u dan i najivno su mislili da samo ludjaci ne ulagaju na burzi, posto je to siguran nacin obogacivanja. Sada kad su izgubili kosulju i vidjeli devastirajuci ucinak burze, niti su zainteresirani niti imaju fondove zaulaganje iako je upravo sada najbolje vrijeme zato. Likvidnost hrvatske burze je na kriticnom nivou i ako se brzo ne popravi, burza be se mogla zatvoriti. Instrumente ulaganja koje vi spominjete kao na primjer \"short selling\" itd su najgori moguci instrumenti ulaganja, zapravo to nije ulaganje to je kockanje.