Samo su hrvatske i estonske banke među novijim članicama EU dosegnule EBRD-ov maksimalan indeks reformi u bankarstvu, što znači da su uspostavile solventne privatne banke, sposobne zadovoljiti potražnju za kreditima, adekvatan stupanj konkurencije i usklađenost s međunarodnim propisima koji uređuju područje bankarstva, ističe se u novoj analizi Hrvatske udruge banaka.
Podaci za prvih devet mjeseci poslovanja ove godine pokazuju i da smo još među zemljama s najvećim padom kreditiranja, no konačno se primjećuje blagi oporavak kreditne aktivnosti. Tehnički, u rujnu je Hrvatska imala pad kredita stanovništvu 5,2% na godišnjoj razini, zbog troška konverzije i tečajnih razlika. No, anulira li se taj utjecaj, plasmani su na lanjskoj razini pa čak i u malom plusu. Stoga su u trećem kvartalu i neto kamatni prihodi rasli 5,8% u odnosu na isto razdoblje lani, dok su se neto prihodi od provizija i naknada povećali čak 26%.
Istodobno su operativni troškovi i amortizacija smanjeni 1,7%. Popravila se i kvaliteta plasmana; udio loših kredita je 14,7%, najviše zahvaljujući prodaji loših plasmana trećim osobama, ali i konverziji “švicaraca”.
Banke su poboljšale profitabilnost: povrat na aktivu iznosi 1%, a povrat na kapital 7%, što ih svrstava u prosjek EU. Ukupna je neto dobit dosegnula 4 mlrd. kn. Depoziti građana veći su 1,9 mlrd. kn, s prosječnom međugodišnjom stopom rasta 1,1%, dok su depoziti poduzeća veći 5,8 mlrd. kn, sa stopom rasta 21,3%. Kombinacija rasta depozita i slabe potražnje za kreditima omogućava razduživanje u inozemstvu te je udio inozemnih u ukupnim izvorima pao na povijesni minimum – 8,9%, što je pridonijelo i smanjenju bruto vanjskog duga.
Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite u silaznoj su putanji i trenutačno su bliže 2% nego 3%, ispod gornjeg intervala eurozone. Veće kamate imaju Cipar, Grčka i Malta. Kad su posrijedi krediti, s prosjekom od 4,6% na nove stambene kredite među najskupljima smo u eurozoni i gora je jedino Letonija, no zato su nam kamate na potrošačke kredite među najpovoljnijima, prosjek je 6,34%. Kamate na kratkoročne kredite tvrtkama s prosjekom 3,73% unutar su intervala eurozone i veće imaju Grčka, Cipar, Irska i Letonija, no nepovoljniji smo po kamatama na dugoročne kredite tvrtkama.
LETONIJA, sta je to, gdje je to, koga to interesira, dali se to uopce pise tako intenacionalno ??? koju ona ulogu igra na trzistu ??? isto kao HR....