Rast javnog duga

Samo za kamate u 10 godina dali smo 60 milijardi kuna

Foto: Goran Ferbežar/PIXSELL
Samo za kamate u 10 godina dali smo 60 milijardi kuna
12.05.2014.
u 20:38
Samo za kamate u mandatu ministra financija Slavka Linića izdvojilo se 19 milijardi kuna, što je dovoljno za 11 plaća cijelog javnog sektora
Pogledaj originalni članak

U deset godina država je iz proračuna potrošila gotovo 60 milijardi kuna samo za plaćanje kamata. Rast javnog duga izravno prati i rast kamata.

Tako je, dok je javni dug u 2004. iznosio 94,5 milijardi kuna, za kamate bilo dovoljno manje od 4 milijarde kuna, lani je uz dug od gotovo 220 milijardi kuna izdvajanje za kamate bilo “teško” 9,3 milijarde kuna. Samo za kamate tako se u mandatu ministra financija Slavka Linića izdvojilo 19 milijardi kuna, što je dovoljno za 11 plaća cijelog javnog sektora. Javni dug od kraja 2011. povećan je za 48,7 milijardi kuna, a ove je godine potrebno refinanciranje i zaduženje u iznosu do dodatne 42 milijarde kuna. Zbog toga će nam za kamate u 2015. trebati više od 12 milijardi kuna. Zaduživanje u nedogled tako će dovesti do nužnosti provođenja reformi na rashodovnoj strani jer su se već prije nekoliko godina ministri financija u Hrvatskoj počeli zaduživati za plaćanje kamata, a novi porezi više ne donose dovoljan rast prihoda, što je dokaz prevelikog poreznog tereta.

Uz ovakvu stopu zaduživanja, potreban je rast gospodarstva veći od 4 posto da bi Hrvatska mogla plaćati kamate na zaduženja, a to se prema procjenama analitičara neće dogoditi u idućih tri do pet godina. Iako bi svaki poznavatelj osnova ekonomske znanosti mogao doći do zaključka da se više ne može zaduživati, u Katančićevoj ulici, gdje se nalazi Ministarstvo financija, hladno su utvrdili da se u prva tri mjeseca stvorio deficit od 7,4 milijarde kuna, što je gotovo 55 posto deficita planiranog za cijelu godinu, a najavljuje se i novo zaduženje u Europi iz kojeg bi kandidat za novog ministra Boris Lalovac trebao donijeti 1,5 milijardi eura te kredit kod banaka za pokrivanje još jedne rupe u zdravstvu. Takav princip mogao bi Lalovcu do kraja mandata Vlade Zorana Milanovića osigurati prvo mjesto u bitci za ministra koji je Hrvatsku najviše zadužio, a građanima donio nove poreze, još niži standard ili otkaze u javnom sektoru i manja prava.

>> Ekonomski stručnjaci: Novi su porezi neizbježni

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

BU
BubyZG
12:55 13.05.2014.

Kao što ćemo u slijedećih deset godina za struju iz "ljubljenih" obnovljivih izvora električne energije ( vjetroelektrane, solarne ćelije i sl. ) dati oko 5 milijardi kuna !!!!

LO
lojtra1
22:34 12.05.2014.

Nije tako samo u Hrvatskoj. To daje Putinu šansu jer se narodi Europe žele iščupati iz kandži lihvara. Ali podršku mu daju "nevoljko" jer su Ruska ekonomija, demokracija i ljudska prava nažalost poznati.