Zombi projekti

Sankcije onima koji ne ulažu u kupljene objekte

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sankcije onima koji ne ulažu u kupljene objekte
01.08.2014.
u 22:00
Ruski investitor objekt je kupio prije 12 godina, ne ulaže u njega, a država nalazi način kako se takvog ulagača riješiti
Pogledaj originalni članak

Nakon bezuspješnog pokušaja da se ruskog investitora Ara Abramjana, nakon 12 godina, otkad je kupio Haludovo u Malinskoj na otoku Krku, natjera da počinje i ulagati u taj kompleks, država, koja ima manjinski udjel u Haludovu, pokrenula je prve korake kojim bi se ruskog ulagača ‘otjeralo’. Jer zbog neinvestiranja kompleks je devastiran, obveze se ne plaćaju, radnici više ne rade... Jedna od početnih opcija koju država razmatra jest aktiviranje instrumenata osiguranja DAB-a (Agencije za osiguranje štednih uloga) na temelju potraživanja od Haludova. Ta potraživanja iznose oko 60 mil. kuna.

Bez dogovora

– Bez obzira na sve napore državne, regionalne i lokalne vlasti i poduzetih aktivnosti, investitor nije ispunio ništa od dogovora – kaže Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije.

Ruski ulagač godinama se bunio da ga naša država koči u ulaganjima pa je zato sve dignuo na višu političku razinu, a lani se uspjelo prividno razriješiti. Naime, država je otvorila sve mogućnosti ulagaču, kako bi mu dodatno olakšala pokretanje investiranja, održano je nekoliko sastanaka, a na posljednjem u studenome ruski ulagač predložio je novu viziju izgleda kompleksa preusmjerivši ga u zdravstveni turizam, a mogao bi se realizirati prema Zakonu o strateškim ulaganjima. Ulagač je samo morao poslati prijedlog urbanističko-arhitektonskog rješenja projekta. No, do danas ga nije dostavio, a već i mjesecima izbjegava kontakte s predstavnicima države. Navodno je nedavno imao susret s hrvatskim veleposlanikom u Moskvi, gdje je opet iznesen prvotni plan izgleda kompleksa, a to je gradnja apartmana. Kako se ništa ne događa, država već dulje vrijeme traži pravno rješenje o mogućem prekidu ugovora.

No, iako se Haludovo najčešće spominje, postoji velik broj takvih objekata, koje privatnici kupe, a nakon toga u njih ne ulažu.

– Zato bi trebalo uvesti propise za takve situacije – kaže predstojnik DUUDI-ja Mladen Pejnović. Primjerice, Željko Kerum je prije nekoliko godina kupio tvornicu “Nadu Dimić”. Dio zgrade urušio se 2007. godine kada su se počeli kopati temelji za šoping-centar bez građevinske dozvole. Ministarstvo je zaustavilo devastaciju i od tada “Nada Dimić” čeka novo rješenje i novog vlasnika.

Nebriga Grada

Ni Grad Zagreb ne može se pohvaliti brigom o svojim objektima. Primjerice, Paromlin, najstariji i najveći industrijski kompleks, za koji se dugo godina čekala prenamjena, potpuno je zanemaren nakon što je djelomično izgorio prije 26 godina. Svoju namjenu i obnovu čeka i bivša tvornica posuđa Gorica, kao i Sveučilišna bolnica čija gradnja nikada nije završena i propada već oko 20 godina.

>> Država stavlja u funkciju 100 objekata

LEGENDARNA ZNANSTVENICA

Osmislila je proizvod koji je proslavio Hrvatsku, a živjela je skromno i samozatajno

Posljednje godine života provela je u koprivničkom domu umirovljenika, a skromno i samozatajno, kako je živjela, tako nas je i napustila u ljeto 2008. godine, u 89. godini života. Dobitnica je mnogih priznanja, od kojih se posebno može izdvojiti visoko odličje predsjednika Republike Hrvatske – Red Danice s likom Nikole Tesle, Zlatna kuna za životno djelo Hrvatske gospodarske komore te spomenica Podravke za životno djelo.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

L0
luena 01
15:50 04.08.2014.

Ma mi smo ti sposobni u svim sektorima,ali samo kad je pitanje u rasprodaji.... Umjesto takvim kupcima ugovorom i kupoprodajom dat godinu- dvije vrenmena da objekte dovedu u stanje kakvo treba biti za sto su predvidjene ili im nakon toga oduzeti... To smo izostavili pa sad imas rugla koja su od pitaj boga koga kupljena a u koja se ne ivestira nit sluze onom cemu su namjenjena nego propadaju jos vise... Nit imas investicija nit zaposljavanja ali zato rugla po zemlji.... bravo, majstori smo nema nam premca....