Sedam velikih europskih banaka ne bi preživjele novu krizu

Sedam velikih europskih banaka, od kojih pet španjolskih te po jedna njemačka i grčka, nisu prošle europski test na stres. Riječ je o testu kojim je Odbor europskih nadzornih tijela bankovnog poslovanja – CEBS, provjeravao jesu li rezerve kapitala u 91 europskoj banci dovoljne da pokriju gubitke u slučaju novih loših vijesti u gospodarstvu.

Zajednički manjak kapitala ovih sedam banaka iznosi otprilike 3,5 milijarde eura, objavio je predvečer CEBS. Europske banke po svemu sudeći u puno su boljem položaju nego se pretpostavljalo, budući da su analitičari procjenjivali da bi test mogao pokazati da bankama ukupno nedostaje između 30 i 90 milijardi eura kapitala. Rezultati testa, čiji je cilj vraćanje povjerenja u europski bankarski sustav, pokazali su da bi se 91 europska banka obuhvaćena testiranjem mogla suočiti s potencijalnim gubicima u ukupnom iznosu od 566 milijardi eura u slučaju pogoršanja ekonomskog i financijskog okruženja.

Hipotekarna banka Hypo Real Estate Holding, koju je njemačka vlada lani nacionalizirala kako bi spriječila njezin slom, jedina je njemačka banka koja nije prošla test, objavilo je njemačko ministarstvo financija.

Financijska snaga mjeri se kapitalnom adekvatnošću banke, a kod Hypo Real Estate taj je pokazatelj u kriznom scenariju pao na 4,7 posto. Granični minimum za prolaz na testu iznosi 6 posto. Ostalih 13 njemačkih banaka prošlo je test na stres kojim se nastoji utvrditi kako bi se banke nosile s novom ekonomskom krizom.

Jedna od važnijih pretpostavki za ovog testiranja bila je devijacija BDP-a EU tri posto u dvije godine. Zadatak istraživanja bio je vidjeti u testnim uvjetima što će banka izgubiti, odnosno što će se dogoditi s bilancom banke kad se, primjerice, poveća nenaplativost hipotekarnih i kredita za automobile ili računa za kreditne kartice. Rezultati otkrivaju koliko novca treba bankama da bi ostale solventne, a novac obično potječe iz raznih fondova, odnosno predstavlja teret za porezne obveznike.

Lani je CEBS proveo test opterećenja 25 najvećih europskih banaka, ali diskretno i daleko od očiju javnosti. Taj odbor sa sjedištem u Londonu tek je okupljalište direktora odjela institucija za nadzor banaka svih 27 članica EU, praktično bez ikakvih operativnih ovlasti.

Test opterećenja banaka svodi se na tri scenarija u kojima se gleda kako bi se negativne vijesti odrazile na poslovanje banke. Prema prvom scenariju zamišlja se da je sve u redu i da stopa rasta u EU odgovara onoj koju predviđa Europska komisija: ove godine to bi bio rast od jedan posto, a sljedeće godine 1,5 posto.

Drugi scenarij simulirati mnogo lošiju stabilizaciju od predviđene – tri posto ispod prognoze. Da stvar bude gora, zamišlja se pad kamata na tržištu kapitala – drugim riječima, ispituje se koliko banka ima kapitala koji neće biti izložen olujama na tržištu.

Treći scenarij bavi se onda baš tim, “sigurnim” novcem, s obzirom na to da se u to obično uvrštavaju i državne obveznice. Tu se pak ponavlja ono što smo nedavno već vidjeli “uživo” s grčkim obveznicama: nagli pad povjerenja, odnosno dodatno opterećenje od 30 temeljnih bodova za rizičnost poslovanja takvim vrijednosnicama.