Investitori, vjerovnici i dobavljači čekaju plan likvidnosti Agrokora za iduća tri mjeseca, koji je najavljen za utorak, ali do zaključenja teksta nije objavljen. Ruska državna banka spremna je plasirati još novca u najveći domaći koncern, što je rano ujutro u utorak potvrdio i prvi čovjek Sberbanka Herman Gref. Pokazatelj je to koliko je Rusima Agrokor i novac koji su u njega već uložili bitan, jer se prvi čovjek treće najveće banke u Europi rijetko oglašava u medijima, a još rjeđe komentira kredite tvrtkama. Njegovu reakciju vjerojatno je potaknula priča koja se gura u medije o tome da su Kinezi iz investicijske Kineske industrijske i komercijalne banke (ICBC) zainteresirani kupiti dio Agrokora te da su u ponedjeljak navečer o tome razgovarali s Ivicom Todorićem. O tome nema službenih informacija, za razliku od najavljenog kredita i plana likvidnosti o kojem su najveći dužnosnici Sberbanka službeno govorili u više navrata.
Ne žele maloprodaju
– U bliskom smo kontaktu s vlasnicima i upravom kompanije, nastavljamo im davati podršku. Učinit ćemo sve da kompanija u problemima ostane na nogama i riješi svoje privremene probleme – kazao je Gref novinarima u Moskvi kojima je naglasio da Sberbank ne želi upravljati maloprodajom u istočnoj Europi. Izjava čelnog čovjeka Sberbanka koji, podsjetimo, u rukama drži 52 posto duga Ivice Todorića na tragu je svih izjava koje su posljednjih dana stizale iz ruske državne banke. Uvjeravali su u više navrata da nemaju namjeru ući u vlasničku strukturu Agrokora, nego da će samo upravljati restrukturiranjem kompanije. Poznato je da žele svoje ljude u upravi, naročito čovjeka za financije. Dio izvora spominje i vjerojatni novi Nadzorni odbor, a s ruskim planom upoznata je Vlada s kojom su čelnici Sberbanka u kontaktu.
Agrokor bi morao proći restrukturiranje koje će voditi Sberbank i ostali kreditori, a svoju riječ željeli bi imati i dobavljači. Kao i uvijek, u poslovnoj zajednici kalkulira se s menadžerima koji trenutačno nemaju angažman. Priča se da su kandidati za čelnu poziciju Agrokora, koju drži sam Todorić, bivši bankar Franjo Luković i nedavno smijenjeni šef Podravke Zvonimir Mršić te dugogodišnji čelnik HT-a Ivica Mudrinić. U drugoj fazi ruska banka pokušat će naći strateškog partnera iskusnog u sektoru kojem bi se prodalo dio kompanija, ali novi vlasnik neće biti Sergej Galicki, vlasnik ruskog Magnita, kako se nagađa. Naime, Galicki je demantirao interes za kupnju Konzuma, Mercatora ili Ideje jer nema namjeru širenja izvan Rusije. Sberbank se sastao s ključnim vjerovnicima Agrokora koji, prema neslužbenim informacijama, čekaju ruski mig da krenu u novo financiranje koncerna. Već prošlog petka pojavila se informacija da bi sindicirani kredit Agrokoru mogao iznositi i do 900 milijuna eura, ali moguće je da je nešto zapelo. Rusi navodno ne znaju pravu dubinu problema, odnosno koliko točno svježeg novca Agrokoru treba da bi se začepila financijska rupa. Zato su do utorka raspravljali s ostalim vjerovnicima o eventualnom iznosu kredita, a razmatra se odobrenje injekcije od 600 do 900 milijuna eura. Sberbank bi ponovo bio najveći financijer, ali bi u tom kreditu s manjim udjelima sudjelovale i najveće domaće banke koje još imaju prostora za ulaganje u Agrokor. Rusi navodno očekuju i da se financiranju pridruže i ostali vjerovnici te još uvijek nisu donijeli odluku žele li oni na sebe preuzeti isplatu PIK holdera, odnosno vjerovnika koji su odobrili PIK kredit Ivici Todoriću. Neslužbeno se može čuti da za tu opciju u ovom trenutku nisu raspoloženi pa zato s tim vjerovnicima žele dogovoriti strategiju. Neki od PIK holdera bili su u posjetu Zagrebu, želeći doći do konkretnijih informacija od onih koje mogu pročitati u medijima, a koliko se čuje, postojala je velika zabrinutost među tim ulagačima s obzirom na to da je riječ o investitorima iz investicijskih banaka i mirovinskih fondova.
Hitna injekcija novca
Međutim, postaje upitno želi li vlasnik Agrokora Ivica Todorić uopće potpisati kredit kojim prepušta budućnost svoje tvrtke u ruke Rusima. Vjerovnici se nadaju da hoće i vjeruju da bi to bila dobro za budućnost Agrokora. Izvori tvrde da je priča o Kinezima prenapuhana i da služi kako bi se Rusima pokazalo da nisu jedini zainteresirani za financiranje koncerna. Kineska banka ICBC u Agrokoru je bila prošle i početkom ove godine, a iz financijskih krugova čujemo da se razgovaralo o ulasku Kineza u vlasničku strukturu Agrokora. Ipak, ništa nije konkretizirano, a u međuvremenu su Rusi postali najveći vjerovnici koncerna. Inače, toj je investicijskoj banci krajem 2016. odobrena kreditna linija od 11 milijardi dolara za projekte u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Traže potencijalne projekte u regiji, ali oni bi trebali biti u infrastrukturi. U nedostatku prilika za gradnju željeznica ili tunela i autocesta, Kinezi bi mogli plasirati novac u prehrambenu industriju, ali izvori kažu da je dogovor na dugom štapu i da bi trajao mjesecima, a Agrokoru treba hitna injekcija novca. Kinezi su u ponedjeljak bili i kod ministra financija Zdravka Marića koji je priznao da se razgovaralo i o Agrokoru.
– Moj poslovni angažman prije imenovanja za ministra neće biti nikakav limitirajući faktor u rješavanju ove situacije. Ne želim biti uteg u ovoj situaciji, uteg svojoj Vladi, a poglavito svojoj državi – rekao je Marić. Međutim, na novinarsko pitanje hoće li Kinezi ući u aranžman s Agrokorom rekao je kako “ništa ne prejudicira i ne zaključuje”.
Sberbank drži 52% dugova
Kako smo spomenuli, Rusi i dalje istražuju koliki su konačni dugovi Agrokora, a jedino što mediji mogu citirati jesu podaci iz rujna 2016., što je i podloga za najsvježije izvješće Moody’sa. Ako Sberbank drži 52 posto dugova, a dug je izlistan na 3,4 milijarde eura, onda Rusi u Agrokoru imaju više od 1,7 milijardi eura, pri čemu se ne računa plasman dodatnih 100 ili 300 milijuna eura odobrenih posljednjih mjeseci. PIK holderi drže 523 milijuna eura duga, a ulagačima u obveznice Agrokor duguje 925 milijuna eura. To su glavnice, a svake godine treba platiti i 310 milijuna eura kamata. Domaćim bankama koncern navodno duguje i do 500 milijuna eura što proizlazi iz Moody’sova izvještaja u kojem piše da Rusi drže 87 posto ukupnog bankarskog duga.
Ulagači u obveznice, redom investicijski fondovi iz zapadnih gospodarstava, na samu najavu rušenja kreditnog rejtinga Agrokora u siječnju reagirali su panično rušeći vrijednost obveznice, a one se do danas nisu bitnije oporavile. Prošlog petka skočile su i do 11 posto pa se vratile na oko 72 centa, ali od ponedjeljka su ponovno u padu i sada su ta tri izdanja na razinama od 65 do 68 centa. Dionice Agrokorovih tvrtki ponovo su zabilježile pad pa je Ledo od pada rejtinga srušen za 28 posto, a Jamnica za oko 9,3 posto.
>> Zdravko Marić: Ne želim biti uteg svojoj vladi u slučaju Agrokor