Šest Vladinih projekata u drugom kvartalu vrijedna oko 13 mlrd.kn

Bez obzira na nesigurnost financijskog tržišta uzrokovanu potresom u Japanu i nemirima u sjevernoj Africi te na Bliskom istoku, početkom tjedna bilo je vrlo upitno hoće li Hrvatska uspjeti plasirati obveznice na američkom tržištu, no jučer je potvrđeno da smo uspjeli prikupiti 1,5 milijardi dolara na rok od deset godina uz kupon od 6,375%, što je nešto bolja postignuta cijena u odnosu na lanjsko izdanje.  Interes za hrvatsko izdanje pokazalo je oko 300 investitora. Transakcija će biti zaključena sljedeći četvrtak, kada će novac biti uplaćen. Ovim izdavanjem trebala se otplatiti euroobveznica iz 2001. godine koja je u ponedjeljak stigla na naplatu, no kako transakcija do tada nije mogla biti zaključena u SAD-u, privremeno je uzet kredit od banaka.

Zaštita od promjene tečaja

Kako saznajemo od izvora bliskog obavljenoj transakciji u SAD-u, ovaj je kredit uzet kako se ne bi stvarala žurba sa što bržim izdavanjem na američkom tržištu. – Bolje je pričekati dok je situacija dobra, a to će vrijediti i za sljedeće izdanje euroobveznice – kaže nam izvor te kaže kako će prikupljeni novac na američkom tržištu, među ostalim, poslužiti za otplatu kredita uzetog od banaka. No, vjerojatnije je da će se novac ipak iskoristiti za krpanje proračunskih rupa jer je uzet kredit na rok od pola godine do godine dana, što znači da se s tom otplatom može pričekati. 

Iako je u ponedjeljak samo stiglo priopćenje da je Ministarstvo financija uzelo kredit u iznosu od oko 806 milijuna eura, bez navođenja uvjeta i rokova, saznajemo da je riječ o četiri banke – Zagrebačkoj, Erste, RBA i Hypo Alpe Adria banci.  Prosječna je kamata je 4,5 posto, a rok dospijeća kod tri banke šest mjeseci, a tek kod jedne godina dana.

Izdavanjem obveznica u Sjedinjenim Američkim Državama vrijednih 1,5 milijardi dolara trebao bi se, među ostalim, i pokriti taj dug prema bankama.

Inače, obveznica izdana na međunarodnom tržištu prvi put ima zaštitu od tečajnih promjena, no nije poznat trošak te zaštite. Premijerka Jadranka Kosor jučer je prokomentirala kako je to izdanje obveznica dokaz stabilnosti.

– Obveznice su prodane, što je svakako dokaz da smo stabilna zemlja – rekla je Jadranka Kosor, koja je jučer predstavila šest državnih projekata s kojima se kreće u realizaciju u drugom tromjesečju.  Njihova je vrijednost oko 13 milijardi kuna, a najizdašniji je HEP-ov, koji se odnosi na početak gradnje termoelektrane Plomin.

Uvoz i izvoz kroz Omišalj

Projekti Plomin, Brijuni Rivijera, te oni vezani za HŽ, Hrvatske vode, Janaf iPlinacro šest su državnih projekata čija će realizacija početi ovo tromjesečje. Vrijednost projekta termoelektrane Plomin je 5,5 milijardi kuna I tek se treba krenuti u početak odabira strateškog partnera. Kao što je već ovaj tjedan najavljeno ovih dana raspisat će se natječaj za Brijuna Rivijere, projekt vrijedan oko 2 do 2,5 milijardi kuna koji sadržii hotelski I apartmanski smještaj, dvije luke nautičkog turizma I sportsko rekreakcijski sadržaj. Pineta je unutar tog projekta vrijedna oko 800 do 900 milijuna kuna, a prema procjenama otvorit će izravno 308 novih radnih mjesta, te indirektno 430. Hidrobaza se procijenjuje na 700 do 900 milijuna kuna a trebala bi direktno otvoriti 250 novih radnih mjesta, a indirektno 280. Sv. Katarina I Monumenti otvorit će pak 220 direktnih I 250 indirektnih radnih mjesta, a taj projekt u sklopu Brijuna Rivijera procijenjuje se na 500 do 700 milijuna kuna. - Potencijalni ulagači za taj projekt javljaju se već posljednjih dvije I pol godine, rekao je potpredsjednik Vlade Milošević. Prošli tjedan u posjet Brijunima došao je I prijatelj Donalda Trumpa, koji je također pokazao interes za ulaganje u Brijune. Kroz HŽ će se uložiti 700 milijuna kuna I to za HŽ vuču vlakova vrijednu 400 milijuna kuna ugovorit će se 20 dizel električnih lokomotiva, te će se stare zamijeniti novim lokomotivama. Za HŽ Infrastrukturu traži se ulagač za rekonstrukciju I razvoj infrastrukture, projekt vrijedan 150 milijuna kuna. Riječ je o Vb koridoru, pruzi Lokvi-Drivenik, zagrebačkom Glavnom kolodvoru, X koridor Vinkovci-Tovarnik I željeznički most Sava- Jakuševac. Realizacija se očekuje do polovine 2011. godine. Ulaganje u HŽ Cargo vrijedno je 150 milijuna kuna, financirat će se iz vlastitih sredstava I kredita, a riječ je o gradnji Naftnog terminala u luci Slavonski Brod te projektiranju I razvoju infrastrukture. Projekt ulaganja u Janaf vrijedan je 3,2 milijarde kuna, a riječ je o projetku Jugoistočnog europskog produktovoda. Ukupna dužina cjevovoda procijenjena je na oko 948 km od čega je u Hrvatskoj 677 km. Omogućit će otvaranje domaćeg I regionalnog tržišta naftnih derivata, uz izvoz I uvoz derivata kroz luku Omišalj. Projekt Hrvatskih voda vrijedan je 310 milijuna kuna, a odnosi se na obrambeni nasip na Neretvi vrijedan 100 milijuna, te projekt Slavonski Brod za pročišćavanje otpadnih voda, te vodovodne I kanalizacijske mreže vrijedan 210 milijuna kuna koji će se dijelom financirati iz IPA fonda. Projekt Plinacra vrijedan je 687 milijuna kuna a odnosi se na plinski transportni sustav. Tako započinje gradnja plinovoda Benkovac- Split, Benkovac- Zadar I magistralni plinovod Gospić-Benkovac. Na konferenciji za novinstvo najavljena je skora izmjena nekih zakona, poput onih o šumama, vodama, poticanju investiranja I građenju a u cilju jačanja investicija. Na sjednici Vlade predložit će se osnivanje Odbora za investiranje, koje će imati savjetodavnu ulogu u praćenju postojećih investicija I zalagati se za nove, a u njemu će biti predstavnici HUP-a, banaka I Vlade.

Što se tiče predstavljenih projekata u prvom kvartalu spomenuto je kako je za Omblu raspisan natječaj za početak gradnje koja bi trebala početi u svibnju. Za Zračnu luku Zagreb preuzeto je čak 40 ponudbene dokumentacije, među kojima su veoma zvučna imena. Radovi na pruzi Križevci Koprivnica trebala bi početi u svibnju, a gradnja u Omišlju I luki Dubrovnik I Šibenik su započeti.