Vjetroelektrane

Siemens s Dalekovodom sklopio ugovor o isporuci 16 vjetroturbina

Foto: Goran Kovačić/Pixsell
Siemens s Dalekovodom sklopio ugovor o isporuci 16 vjetroturbina
12.07.2011.
u 16:22
Hrvatska je posljednjih nekoliko godina napravila važne iskorake u korištenju obnovljivih izvora energije te poduzima velike napore u izgradnji novih kapaciteta - izjavio je Mladen Fogec, predsjednik uprave Siemensa Hrvatska.
Pogledaj originalni članak

Siemens Hrvatska potpisao je ugovor o isporuci 16 vjetroturbina za projekte VE1 Zadar 2 i VE Zadar 3 s tvrtkom EKO d.o.o., čiji je suvlasnik Dalekovod. Ukupna snaga vjetroelektrana je 36,8 MW, koje će proizvoditi oko 120.000 MWh sati godišnje, što je dovoljno za opskrbu više od 30.000 kućanstava, priopćili su iz te kompanije.

Prva elektrana VE ZD 6 kod Gračaca, s instaliranih 9,2 MW, uspješno je puštena u rad u siječnju ove godine, a Dalekovod je projektirao i izveo radove na građevinskoj infrastrukturi i visokonaponskim postrojenjima te uspješno priključio na mrežu VE ZD 6. Isto je ugovoreno i za projekte VE ZD 2 i VE ZD 3.

– Ponosni smo što kao hrvatska tvrtka nastavljamo suradnju s Dalekovodom na drugom projektu izgradnje domaće vjetroelektrane u Hrvatskoj te što kao dokazani partner s međunarodnim iskustvom u iskorištavanju obnovljivih izvora energije možemo ponuditi svoje znanje i stručnost. Hrvatska je posljednjih nekoliko godina napravila važne iskorake u korištenju obnovljivih izvora energije te poduzima velike napore u izgradnji novih kapaciteta koji će zadovoljiti potrebu za kvalitetnom, učinkovitom i ekološki prihvatljivom opskrbom energijom – izjavio je Mladen Fogec, predsjednik uprave Siemensa Hrvatska.

To je drugi projekt vjetroelektrane koji pokreće Dalekovod Professio sa svojim partnerima, uz potporu Societe Generale - Splitske banke. Ugovor je potpisan između Societe Generale – Splitske banke kao vodećeg aranžera, agenta i kreditodavatelja i Privredne banke Zagreb kao suaranžera i kreditodavatelja, projektnog poduzeća EKO kao korisnika kredita, tvrtki Dalekovod Professio i Medviđa kao pokrovitelja te Dalekovoda, a ukupna vrijednost projekta je 53 milijuna eura, kazali su u Siemensu. 

Godišnje instalacije za energiju vjetra u EU postupno su se povećavale posljednjih 15 godina od 472 MW u 1994. godini na 76 GW u 2009. godini, s prosječnim tržišnim rastom od 23 posto. Njemačka je i dalje članica Europske unije s najvećim instaliranim kapacitetom, a slijede Španjolska, Italija, Francuska i Velika Britanija. Uz Tursku, Hrvatska je jedina zemlja kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju koja ima instalirane kapacitete, a od zemalja članica ima ih više od Rumunjske, Cipra, Malte, Slovačke i Slovenije.

Europska udruga za energiju vjetra predviđa da će uz promjenu zakonske regulative i usmjerenje prema obnovljivim izvorima energije do 2020. godine proizvodnja električne energije postati industrija koja će na globalnoj razini ostvarivati godišnji profit od 67 milijardi eura, zapošljavati 1,5 milijuna ljudi, a zamjenom tradicionalnih izvora energije smanjiti emisije ugljikova dioksida za 12 milijardi tona. Obnovljivi izvori energije, a time i vjetroelektrane, u Hrvatskoj su također prepoznati kao važan element u opskrbi električnom energijom na ekološki prihvatljiv način. S druge strane, osposobljavanje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora smanjit će ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije, tvrde u Siemensu.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

Avatar jebb
jebb
11:54 13.07.2011.

EU cilj je da se 20% energije dobija iz obnovljivih izvora do 2020 godine i Hrvatska kao vjerojatna buduca clanica tu nema izbora! A o mudrosti ove odluke evropskih dusebriznika ce prosuditi vrijeme. Sama ideja je plemenita, ali nacin njenog sprovodjenja ostavlja vise pitanja nego odgovora. Tu prvenstveno mislim na vjetroelektrane koje vizualno i zvucno zagadjuju okolis, vjetar je nepouzdan i ucinkovitost vjetroelektrana rijetko prelazi 30%, vjetroturbine su vrlo skupe, trosak energije iz vjetroelektrana je oko 2.5 puta veci od troska energije proizvedene bilo kojim nacinom koji ne zahtjeva upotrebu nafte ili plina. Veca ovisnost o energiji iz vjetroelektrana bi mogla dovesti do prekida opskrbe električnom energijom, ako vjetar ne puse, puse prejako ili ne puse tamo gdje se vjetroelektrane nalaze. Upitan je i performans vjetroturbina pri ekstremno niskim temperaturama, kad je energija najpotrebnija... Rezultat ove nepromisljene politike biti ce nepouzdanija opskrba elektricnom energijom i mnogo skuplja elektricna energija sto ce proporcionalno povecati troskove zivota opcenito.

GU
Gustavo
12:17 13.07.2011.

Bolje gradit solarne sisteme, sunce grije sve jače.

Avatar nekakav
nekakav
07:11 13.07.2011.

ovo se zove bacanje novaca u vjetar... kolka je zbilja korist od toga, i čija? hep, tj. država mora po povlaštenoj cijeni (koju subvencioniramo svi mi) plaćati te nestalne kilovate. kroz 20 godina sva dobit bude jedva jednaka ulaganjima. i to uz pretpostavku povlaštenih cijena. a za to država garantira 10 godina. posle toga, mašala... kad bi mi mlrd eura ubacili u nuklearku, riješili bi problem. strah vas nuklearke? mene strah ograničenosti ljudi.