Čeličana CMC

Sisak opet postaje važno središte crne metalurgije

Foto: 'Nikola Cutuk/PIXSELL'
'unutrasnja - 08.04.2010., Sisak - Nova elektro pec montirana je i ceka da proradi. Photo:Nikola Cutuk/PIXSELL'
Foto: 'Nikola Cutuk/PIXSELL'
'unutrasnja - 08.04.2010., Sisak - Iz ove kompjutorizirane komandne sale rukovoditi ce e radom nove CMC-ove celicane. Photo:Nikola Cutuk/PIXSELL'
Foto: 'Nikola Cutuk/PIXSELL'
'unutrasnja - 08.04.2010., Sisak - Kilometre cijevi raznih profila treb provjeriti prije pustanja u pogon nove celicane. Photo:Nikola Cutuk/PIXSELL'
Foto: 'Nikola Cutuk/PIXSELL'
'unutrasnja - 08.04.2010., Sisak - Pasko Vela, direktor sisackom CMC-a. Photo:Nikola Cutuk/PIXSELL'
09.04.2010.
u 08:00
Nova CMC-ova čeličana u Sisku vrijedna 65 milijuna dolara trenutačno je najveće ulaganje u industrijsku proizvodnju, a istodobno i najveće američko ulaganje u Hrvatskoj.
Pogledaj originalni članak

Zahvaljujući izgradnji nove čeličane, Sisak će, više nema sumnje, nastaviti bogatu metaluršku tradiciju i ostati središte hrvatske crne metalurgije. Iako željezara više nikada neće imati 13.000 radnika, kao prije Domovinskog rata, ona će prednjačiti suvremenom proizvodnjom bešavnih čeličnih cijevi.

Nakon triju propalih pokušaja privatizacije željezare poslije rata, novu je priliku za nastavak tradicije prije više od dvije godine pružila američka kompanija Commercial Metals Company (CMC), koja je podmirila sve dugove i za 554 milijuna kuna kupila željezaru te preuzela 1209 zaposlenika. Već je tada bio najavljen investicijski program modernizacije proizvodnje.

Kapacitet 450.000 tona

CMC se obvezao da će dokapitalizacijom u pet godina uložiti 517 milijuna kuna. Iako su zbog lošeg iskustva tek rijetki vjerovali u taj projekt, u samo dvije godine učinjen je golem pomak. Upravo je završena gradnja nove čeličane, čija je vrijednost 65 milijuna dolara. To je ujedno trenutačno naša najveća investicija u industriji te najveće američko ulaganje u Hrvatskoj.

Upravo je zastarjela i energetski neekonomična elektropeć čeličane ograničavala proizvodnju pa su Amerikanci gradnju suvremene čeličane postavili kao prioritet. S kapacitetom od 450.000 tona čelika na godinu, a vlastite potrebe za proizvodnju cijevi iznose 150.000 tona, CMC će se većim količinama čelika koristiti za svoje druge pogone ili za izvoz.

– Čeličana nam omogućuje potpunu proizvodnu neovisnost, jer više nećemo morati uvoziti čelik. Nakon čeličane, u planu je gradnja novih preradbenih kapaciteta. Naša je dugoročna strategija specijalizacija za proizvodnju čeličnih bešavnih cijevi i tu ćemo proizvodnju proširivati i modernizirati. Oko 95 posto naše proizvodnje predviđeno je za izvoz, koji ostvaruje 7 do 8 milijuna eura na mjesec – rekao je predsjednik uprave CMC-a Sisak Paško Vela.

Visoki standardi zaštite

Svi su građevinski radovi završeni, a u tijeku je testiranje pojedinih dijelova pogona, nakon čega će početi i probna proizvodnja. Svečano otvorenje nove čeličane, u kojoj su primijenjeni i najviši ekološki standardi zaštite okoliša, bit će sljedeći mjesec. U gradnji je sudjelovao velik broj domaćih i stranih tvrtki.

Kompanija CMC, kao i u svojim drugim pogonima u svijetu, i u Sisku primjenjuje najviše standarde zaštite na radu. U primjeni je novi pravilnik, a provedena je i edukacija o zaštiti na radu za sve zaposlenike. Obvezu dosljedne primjene svih mjera zaštite na radu, osim zaposlenika CMC-a, imaju i svi kooperanti. Zahvaljujući stalnom nadzoru u 205 dana, koliko traje gradnja nove čeličane, nije zabilježena ni jedna ozljeda na radu. Ako se uzme u obzir činjenica da je kroz gradilište prošlo oko tisuću radnika, to je još jedan golem uspjeh graditelja.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

OB
-obrisani-
09:07 09.04.2010.

Ovakva privatizacija je poželjna - kad dolazi kupac koji plaća zatečene dugove firme koju kupuje, koji se obaveže u dalja ulaganja i zadržavanje radnika te preuzete obaveze i ispuni. Kad imamo situaciju da je tehnološki nivo zastario do mjere u kojoj nije moguća profitabilna proizvodnja; kad ne postoje banke zainteresirane za ulaganje u tehnološku obnovu, niti akumulacija kapitala u firmi - prodaja je najbolji izbor. Pitanje vlasništva nije presudno pitanje. Kakvu korist ima i država i radnik, ako je vlasnik tvornice, poduzeća- Hrvat, a budala!?! Uloga države je da zakonima osigura prava radnika, minimalnu plaću te uspostavi mehanizme kontrole i naplate poreznih obaveza poduzeća. Zadatak vlasti i oporbe je postizanje suglasja oko definiranja strateških poduzeća u kojima država mora imati kontrolni paket dionica,zj vlasništva.

ST
starceda
09:30 09.04.2010.

Ovaj primjer govori da se može uspjeti svugdje gdje postoji dobar proizvod koji je tražen na svjetskom tržištu a to su čelične bešavne cijevi koje se prozvode u Sisku desetljećima. Ameri su to prepoznali i uz naše kvalitetne inženjere i majstore koji znaju svoj posao uložili sredstva za (nadamo se ) uspješno poduzeće.Važno je da ga naši državni birokrati ne uguše svojim haračima. Bilo je bilo puno muke oko nastavka rada i modernizacije željezare.Netko je bio uporan i pametan da nađe dobre ulagače i omogući život uz rad i stvaralaštvo ovim preostalim stručnjacima i radnicima koji to zaslužuju.Kočničari sveg što može uspjeti u Hrvatskoj ovaj put nisu uspjeli.Ovim modelom može uspjeti i hrvatska brodogradnja i druge industrijske grane u kojima imamo dugu tradiciju, struku i iskustvo.Čestitke svima koji su sačuvali i modernizirali Željezaru Sisak u korist Siščanima i ostalim kooperantima u Hrvatskoj i diljem svijeta.

VI
visio
08:05 09.04.2010.

Svaki put kad je naslov \"ulaganje u neku firmu\" ta firma propadne, i na njezinom mjestu se naprave stanovi!! nadam se, bože dragi, nadam se da sam u krivu!!!!