Dobro ulaganje

Skok dionice NLB-a korist za umirovljenike

Foto: Srdjan Zivulovic/REUTERS/PIXSELL
Skok dionice NLB-a korist za umirovljenike
15.11.2018.
u 08:51
Mirovinci u stranim tvrtkama drže 5,7 milijardi kuna, a u domaćim tvrtkama oko 9,8 milijardi kuna
Pogledaj originalni članak

Prvog dana trgovanja nakon inicijalne javne ponude dionica Nove Ljubljanske banke skočila je za 10 posto. Dionice koje su se tijekom IPO-a prodavale po 51,5 eura jučer su se trgovale po cijeni od 56,5 eura. Profitirali su i hrvatski mirovinski fondovi koji su u najvećem IPO-u u regiji i sudjelovali.

PBZ Croatia osiguranje u NLB je uložio 102 milijuna kuna čime je postao vlasnikom 1,4 posto banke. Skokom vrijednosti dionice u jedan je dan zaradio više od 10 milijuna kuna. I Erste Plavi je sudjelovao u IPO-u, a stekao je 2,76 posto kompanije. Kada bi danas prodali dionice zaradili bi oko 20 milijuna kuna.

Visoka dobit NLB-a

Inicijalnom javnom ponudom NLB-a Slovenija je privatizirala tu državnu banku i u proračunu utržila oko 609 milijuna eura. Naime, prodano je čak 59 posto udjela u banci i to uglavnom institucionalnim ulagačima, a svega 40 milijuna eura u banku su uložili mali dioničari. Najveći pojedinačni vlasnik NLB-a i nakon prodaje ostaje država sa 40,9 posto dionica, a slijede fond Brandes Investment Partners sa 7,6 posto te Europska banka za obnovu i razvoj sa 6,3 postotnim udjelom.

Slovenija će za sebe zadržati četvrtinu kompanije, a ostale dionice će prodati nakon šestomjesečnog moratorija. Izgledno je da će se dionice prodati u paketu već unaprijed poznatim kupcima. Lani je banka ostvarila 225 milijuna eura dobiti, što je dvostruko više od dobiti ostvarene godinu ranije. Sve članice NLB grupe poslovale s dobiti – u matičnom, slovenskom dijelu poslovanja ostvarena je dobit od 190 milijuna eura, a ostalo u njenim tvrtkama kćerima u BiH, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. Ipak rizik za investitore nose potencijalni utjecaj tužbi Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke oko NLB-ovih dugova za takozvanu prenesenu staru deviznu štednju hrvatskih štediša.

Hrvatski mirovinski fondovi ulažu u slovenske kompanije, pa tako AZ fond ima oko 640 milijuna kuna plasiranih u farmaceutsku kompaniju Krka, a PBZ/CO ima oko 500 milijuna kuna u toj kompaniji. Ulagali su i u Gorenje koje je nedavno kupio kineski Hisense. Podsjetimo da je PBZ/CO je tada prodao udjele i zaradio više od 100 posto. Taj je fond ulagao i u Triglav osiguranje, a samo na dividendama osiguravatelja uprihodio je svojim članovima 120 milijuna kuna. Mirovinski fondovi u stranim dionicama imaju 5,7 milijardi kuna dok u ovom trenutku u domaćim kompanijama sudjeluju s 9,8 milijardi kuna svog kapitala.

Ulaganje u start-up

Mirovinskom reformom moglo bi se omogućiti da s manjim iznosom imovine, do 100 milijuna kuna, mirovinski fondovi ulažu u start-up projekte. Iako je riječ o visoko rizičnom ulaganju, jer većina start-upova propada, ideju snažno podržava ministar rada Marko Pavić. Maksimalno ulaganje ograničit će se na 0,2 posto vrijednosti imovine fondova iz potportfelja A te 0,1 posto imovine fondova iz potportfelja B. Mirovinski fondovi zainteresirani su i za ulaganja u komercijalne nekretnine o čemu i dalje pregovaraju s resornim ministarstvom.

Čelnici mirovinskih fondova priznali su da bi rado sudjelovali u privatizacijama te su istaknuli da imaju 15 milijardi kuna za preuzimanje dijela HAC-a i ARZ-a, Janafa, HEP-a i ACI-a. Država nije odgovorila na njihovu ponudu, a sami su izračunali da bi osim jednokratne uplate državi te transakcije smanjile i javni dug.

>> Pogledajte kako je bilo na panelu 'Pitajte Vladu'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

PR
propalismoFranjoskroz
10:54 15.11.2018.

Super, još da negdje zarade 10 puta toliko samo da pokriju ono sto su recimo spalili dokapitaliziranjem petrokemije u zadnjih par godina.