Turistički djelatnik – izazovi i mogućnosti: Školujmo – konobare!

Svaka peta kuna u Hrvatskoj dolazi iz turističkog sektora, no on se suočava s manjkom radne snage, ali i interesa učenika za turistička zanimanja. Kako zainteresirati mlade, privući i zadržati radnu snagu u turizmu, trebamo li uvoziti radnu snagu i s kojih tržišta, neka su od pitanja na koja su odgovore jučer pokušali dati sudionici konferencije “Turistički djelatnik, izazovi i mogućnosti”, održane u organizaciji Ministarstva turizma, Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. Predstavnici poslodavaca pritom su isticali kako je povećanje kvota za uvoz radne snage bila nužna mjera, ali ne i dugoročno rješenje za manjak radne snage. Da bi se ovaj problem dugoročno riješio, nužne su, kažu, konkurentne plaće i uvjeti rada, ali i zaokret u pristupu strukovnom obrazovanju, koje mora školovati kvalitetan kadar, sposoban za stvaranje kvalitetnog turističkog proizvoda.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović upozorio je kako je, uz manjak interesa učenika za turistička zanimanja, problem i to što škole ne upisuju ni sve zainteresirane učenike.

– Za konobara će se školovati 705 učenika, a htjelo je njih 2160. Istodobno, najveći broj radnika u 2017. godini u turizmu tražio se upravo na području pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Dakle, nedostaje nam sposobnost brze prilagodbe – naveo je Burilović.

Kad je riječ o privlačenju i zadržavanju radne snage, Burilović smatra da bi Vlada trebala raditi na smanjivanju administrativnih prepreka za zapošljavanje stranih radnika, sklapanju bilateralnih ugovora vezanih uz uvoz radne snage, ali i promjeni Zakona o strancima.

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, također drži da je potrebna snažnija podrška Vlade, kako bi se izjednačili uvjeti rada na hrvatskom i konkurentskim tržištima. Pritom je, kaže, najvažnija konkurentna visina plaće, pri čemu poslodavcima mora ostati i prostora za investiranje. Rješenje Deranja vidi u poreznom rasterećenju, precizno u smanjenju stope PDV-a za sve ugostiteljske usluge.

Turistički djelatnik – izazovi i mogućnosti

Manji PDV traži i direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, koji je poručio kako su poslodavci spremni, ako im se smanji PDV, jednokratno podići plaće za 20 posto te ih kontinuirano podizati između pet i sedam posto tijekom sljedećih tri do pet godina.

Slično su na panelima govorili i drugi predstavnici turističkog sektora, a na zahtjeve za nižim PDV-om u završnom je govoru odgovorio ministar turizma Gari Cappelli, koji je još jednom poručio kako će Vlada pokušati naći prostora da se početkom iduće godine korigiraju porezne stope. Ministar ističe važnost zajedničkog djelovanja svih ministarstava i poslodavaca kako bi se kvalitetno odgovorilo na problem manjka radne snage. – Mi smo svi stavili “dresove” sa strane i bacili se na rješavanje problema. Vlada je prepoznala važnost turizma i izdvojila oko dvije milijarde kuna za zapošljavanje u ovom sektoru koji može biti sigurna luka za brojne buduće radnike – poručio je Cappelli.  

Plaće baš i nisu super ako je manji interes za ugostiteljske i turističke škole. Priznajmo to!

Na konferenciji je govorio i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji navodi da su pomaci u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, prije svega razvoj gastronomije i enologije, vezani upravo uz rast turizma.

– Mi smo postali destinacija poznata po dobroj hrani i vinima upravo zahvaljujući turizmu – kazao je Tolušić i dodao kako Hrvatska mora ostati na crti povezivanja plave i zelene Hrvatske, ali i priznati sebi neke manjkavosti.

– Moramo podići produktivnost u poljoprivredi, ali i kvalitetu naših proizvoda – poručio je ministar poljoprivrede. Pritom ističe kako je ključ uspjeha u čovjeku, ali i priznaje kako je Hrvatska zakasnila u borbi za radnike.

– O ovome smo trebali razgovarati 2013. godine, kada smo na burzi imali više nezaposlenih, ali i više upisanih u srednje ugostiteljske škole – uvjeren je Tolušić.

Za razliku od onih koji govore kako je interes učenika za turistička zanimanja malen unatoč solidnim plaćama u sektoru, Tolušić tumači kako stvari nisu tako jednostavne.

– Zašto je manji interes za turističke i ugostiteljske škole kada je turizam tako atraktivan, kada su plaće velike i kada je sve super? Očito nije sve super i to moramo priznati – kazao je Tolušić.

Istaknuo je kako Vlada sluša poslodavce i čini sve što je moguće kako bi otklonila poteškoće s kojima se susreće turistički sektor, ali i poručio kako se stvari ne mogu napraviti “preko noći”.

– U segmentu plaća definitivno moramo učiniti sve što je moguće da plaće budu veće i privlačnije za radnike u turizmu – kazao je Tolušić. Naglasio je kako su kvote za uvoz radne snage kratkoročno rješenje te kako je dugoročno nužno poboljšati sustav obrazovanja konobara, kuhara i drugih zanimanja u turizmu.

– Moramo doći do toga da dijete ne upisuješ u ta zanimanja samo zato što ga nisi imao kamo upisati – poručio je potpredsjednik Vlade.

Kada je riječ o poreznim i administrativnim rasterećenjima koja traže gospodarstvenici u turizmu, Tolušić najavljuje da će se i o tome razmišljati, u okviru mogućnosti.

– U idućim godinama to treba napraviti trezveno, na način koji može izdržati državni proračun – poručio je Tolušić. 

Turizmu su važni i umirovljenici koji će raditi pola radnog vremena i 5700 stalnih sezonaca     

Na primjedbe iz turističkog sektora kako se Vlada mora dodatno angažirati kako bi osigurala konkurentnost hrvatskog turizma koja će osigurati ostanak domaćih i privlačenje novih radnika u uvjetima oporavka konkurentskih tržišta, odgovorio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

– Vlada je zadnja, a ne prva linija obrane – uzvratio je Pavić, ističući kako Vlada kontinuirano radi kako bi se aktivirala domaća radna snaga.

– Tri godine zaredom anketirali smo nezaposlene, pri čemu je 20.000 nezaposlenih izrazilo želju da radi u turističkom sektoru. Mi smo ih spajali s poslodavcima, odazvalo se 15.000 ljudi, a ponuđeno je 9000 poslova – naveo je ministar Pavić.

Očekuje da će pozitivan učinak na turizam imati i mjera kojom je omogućeno zapošljavanje umirovljenika na pola radnog vremena, a zadnja su mjera, kaže, kvote za uvoz radnika, za koje se također nada da ih poslodavci neće do kraja iskoristiti.

I Pavić ističe povećana ulaganja u mjere zapošljavanja usmjerena upravo prema turističkom sektoru, a napominje i da je u turizmu zaposleno 5700 stalnih sezonaca.

– Veseli nas što tu mjeru više ne koristi samo Istra, nego je prihvaćena i u Dalmaciji, ali i u unutrašnjosti Hrvatske – kazao je Pavić.

Uvjeren je kako je i prošireni kolektivni ugovor jednim dijelom pridonio rastu plaća u turizmu, no ipak priznaje kako je za rast plaća ključan bio manjak radne snage.

– Svjesni smo da se taj rast trenutačno dogodio iz potrebe, a dugoročno se moramo fokusirati na povećanja produktivnosti – kazao je ministar i najavio da će jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Europskom unijom početkom 2020. godine biti povećanje vještina i dodatno obrazovanje radne snage, ne samo u turizmu, nego i u drugim sektorima. Za to će se iz europskih fondova izdvojiti nekoliko milijardi eura, kazao je Pavić i najavio posebnu konferenciju na tu temu u Splitu u svibnju iduće godine. Ministar najavljuje i zaokret u radu Zavoda za zapošljavanje, koji se više neće baviti samo zapošljavanjem nego i cjeloživotnim učenjem, kao i skoro potpisivanje bilateralnog ugovora s Ukrajinom koji bi trebao omogućiti uvoz radne snage iz te zemlje. 

Uvoz stranih radnika samo je rezervna opcija, nadam se da kvote nećemo iskoristiti do kraja     

O tome kako privući i zadržati turističkog radnika Hrvatska je trebala raspravljati godinama ranije, prije ulaska u Europsku uniju, no mi smo, unatoč iskustvima koje su imale zemlje koje su u EU ušle prije Hrvatske, to propustili učiniti. Riječi su to ministra turizma Garija Cappellija, koji je na konferenciji podsjetio da je doprinos turizma u ukupnom BDP-u 16,9 posto. Cappelli je naglasio i kako je aktualnoj Vladi itekako stalo zadržati hrvatske turističke radnike.

– Vlada je prepoznala važnost turizma i izdvojila oko dvije milijarde kuna za zapošljavanje u ovom sektoru, koji može biti sigurna luka za brojne buduće radnike – izjavio je Cappelli te dodao kako Hrvatska mora razvijati cjelogodišnju ponudu. Kao pozitivan primjer naveo je zdravstveni turizam, koji uz usluge nudi i znanje, no upozorio je kako i tom području prijeti problem zapošljavanja medicinskih djelatnika.

Unatoč manjku interesa učenika za strukovna zanimanja u turizmu, ministar je iznio i neke pozitivne pokazatelje, poput onoga da je za stipendije od 1200 kuna koje po pola financiraju gospodarstvenici i država, ove školske godine interes pokazalo dvostruko više učenika nego prethodne.

Kad je riječ o kvotama za uvoz stranih radnika, Cappelli ističe kako su te kvote tek rezervna opcija te kako se nada da neće biti potrebe da ih se iskoristi do kraja, no ističe kako kvote poslodavcima moraju ostati kao mogućnost. Ministar ističe i kako Hrvatska nije jedina zemlja koja se bori s manjkom radne snage, kao ni jedina koja je prisiljena uvoziti radnike. Naveo je da je u Austriji je u turizmu zaposleno 90.000 stranih radnika, što je više od polovice ukupno zaposlenih u tom sektoru, dok ih je u hrvatskom turizmu tek pet posto.

– Mi ipak i dalje imamo svog “domaćina”, domaće ljude zaposlene u turizmu, što je komparativna prednost Hrvatske – naglasio je ministar turizma.

Među mjerama kojima Vlada namjerava podići konkurentnost hrvatskog turizma i povećati investicije u turističkom sektoru Cappelli navodi i Zakon o turističkom zemljištu, koji bi nakon 30 godina trebao riješiti pitanje raspolaganja turističkim zemljištem. Cappelli vjeruje kako će i taj zakon potaknuti investicije u turizmu.