Veća vrijednost radova

Skroman rast u građevini, oporavka nema bez reformi

Foto: Damir Špehar/PIXSELL
Skroman rast u građevini, oporavka nema bez reformi
15.03.2016.
u 17:13
Skromno izdavanje dozvola moglo bi u nastavku godine dinamizirati snažnije korištenje fondova EU te rast investicijske potrošnje
Pogledaj originalni članak

Broj izdanih dozvola za gradnju u siječnju je rastao 6,4 posto u odnosu na siječanj lani, no u odnosu na prethodni mjesec manji je čak za trećinu (34,8 posto). Dok je broj dozvola za zgrade pao pet posto, na 320, za ostale je građevine, prema podacima HGK, udvostručen – na 81. Evidentno je posrijedi izuzetno niska baza i skromna građevinska aktivnost. Ponešto optimizma ipak daje trend međugodišnjeg rasta broja dozvola koji traje posljednja tri mjeseca, a posebno rasta za ostale građevine koji traje pet mjeseci. I vrijednost građevinskih radova proporcionalno se povećala u siječnju za 3,7 posto, na 1,2 milijarde kuna i raste na godišnjoj razini već pet mjeseci. No, to je gotovo upola (46,9 posto) manje nego u prosincu. Premda je u siječnju ove godine izdana 481 građevinska dozvola za izgradnju stanova, što je 10,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, ipak je korisna površina stanova i dalje 4,8 posto niža. Broj izdanih dozvola u siječnju 2015. za petinu je niži od prosječnoga mjesečnog ostvarenja u 2014., a istodobno je predviđena vrijednost radova 33,6 posto niža od lanjskog prosjeka.

– Pri nepovoljnoj situaciji na tržištu rada, visokoj zaduženosti stanovništva i posustalom bankovnom kreditiranju, u stanogradnji se i dalje ne bilježe pozitivniji pomaci. Skromnu razinu izdavanja građevinskih dozvola u nastavku godine mogla bi dinamizirati očekivana provedba reformskih zahvata, snažnije korištenje europskih fondova, ostvarivanje planiranog rasta investicijske potrošnje i poboljšanja investicijske i poslovne klime – prokomentirao je Zvonimir Savić, direktor ekonomskih analiza HGK. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

KS
krao_sam
17:30 15.03.2016.

Kakve reforme..vrijeme je za kradju..

TH
than
00:32 16.03.2016.

Kakvih gradjevina ?!?!?!. Kod nas se jedino gradi da se operu pare... Masa kuca i poslovnih jedinica bazdi prazno. Dakle, jedino se peru novci, a politicari su ili nesposobni ili su potplaceni da to ne vide.....Neka lijepo uvale bankama porez na nekretnine koje stoje i propadaju, pa ce mozda i nesto postici...

NO
Nogojustalgičar
20:02 22.03.2016.

Kriva je Jugoslavija čije dugove svi danas vraćamo. U vrijeme raspada, bila je dužna 11, 5 milijardi evra (preračunato). Kad je to podjeljeno na republike, Hrvatskoj je zapalo 56 milijardi evra duga, a Srbiji samo 25 milijardi, iako Srba ima 8 milijuna, a Hrvata 4.