Stiglitz Hrvatskoj: Budite oprezni sa Sinnovim savjetima

Štednja u obliku radikalnih reformi i značajnog smanjenja javne potrošnje nije rješenje za hrvatsko gospodarstvo, zaključak je i ministara Vlade i američkog nobelovca Joseph Stiglitza, sudeći po stavovima koje su iznijeli na konferenciji Ekonomskog fakulteta u Splitu. Jedan od najuglednijih ekonomista 21. stoljeća Stiglitz žestoko je napao politiku koju zagovara europski ekonomski guru Hans-Werner Sinn.

– Onaj tko je zabrinut za hrvatsku ekonomiju trebao bi biti skeptičan prema savjetima Sinna. Njemačka je pogriješila, nije uspjela povećati produktivnost, svoje napredovanje temelji na snižavanju plaća i ne bi trebala biti model za Hrvatsku – rekao je nobelovac Stiglitz. Kao da je ohrabren Stiglitzovom izjavom, ministar financija Boris Lalovac najavio je da, unatoč sugestijama iz Europe, Vlada neće provoditi radikalne reforme.

– Uzrok krize nije ni sveučilišni profesor, ni hrvatski liječnik, ni umirovljenik, a neće se potaknuti privatno gospodarstvo ako ukidamo bolnice i oduzmemo novac fakultetima. Nije istina da nemamo uspješne poduzetnike, ali problem je u privatnom dugu koji je tijekom krize eksplodirao, a pravni sustav nemoćan je da ga sam restrukturira – izjavio je Lalovac skrenuvši odgovornost za krizu na banke. Prozvao ih je da su isplatile 10 milijardi kuna dividende svojim vlasnicima koje su zaradile na skupim kreditima u gospodarstvu, koje je pak tijekom krize izgubilo oko 100 milijardi kuna prihoda. Rekao je da u takvim okolnostima, a da država ne izbavi tvrtke i građane iz dužničkog ropstva, napretka ne može biti.

Stiglitz se založio i za rješavanje problema sa švicarskim frankom donošenjem zakona kojima bi se ograničilo daljnje uzimanje kredita u stranim valutama, a postojeće kredite vezane uz valutnu klauzulu, rekao je Stiglitz, treba reprogramirati u domaću valutu.

Ukidanjem valutne klauzule ili pak devalvacijom kune nikako se ne slaže guverner Boris Vujčić, koji je poručio da HNB nije nikakav fetišist fiksnog tečaja te dodao da dok god Hrvati štede u stranoj valuti, održavanje tečaja služi kako bi se održala financijska stabilnost. Istaknuo je i da u Hrvatskoj novca ima i više nego dovoljno i da HNB oslobađanjem obvezne pričuve može osloboditi još 20 milijardi kuna, ali da je problem struktura ekonomije.

Dubravko Štimac iz PBZ Croatia osiguranja upozorio je da država mora voditi računa o štednji jer inače riskira da uzme novac koji će u budućnosti sustavu nedostajati: – To je politika po principu ajmo se sad najesti, a za pet godina umrijet ćemo od gladi.

>> I Sinn sada priznaje, Draghi je pokrenuo gospodarstvo