Zimska sezonska sniženja počinju danas i trajat će još dugih 60 dana – skoro do proljeća. Uračuna li se razdoblje popusta koje traje od Crnog petka, 23. studenog, sezona lova na kupce traje cijelo jedno godišnje doba. A kad završi, već počinju uskrsni popusti!
Procjenjuje se da su hrvatski građani u prosincu potrošili 13,5 milijardi kuna, milijardu više nego lani, a na to da ni u sljedećoj godini neće imati “zmiju u novčaniku” računaju i makroekonomski analitičari koji prognoze rasta BDP-a za 2019. velikim dijelom zasnivaju baš na anticipiranju osobne potrošnje.
Iz Hrvatske gospodarske komore napominju da su proizvodi sniženi između 20 i 50%, a tijekom propisanoga trajanja sniženja redovna i nova snižena cijena moraju se iskazati jasno, vidljivo i čitljivo. Naravno, to ne može spriječiti praksu nekih trgovaca da na etiketama naznače veću cijenu od stvarne kao staru i novu sniženu koja možda i ne odudara od početne.
To je samo jedan od trikova: iznosi se stara roba kao sezonska, a popusti su češće bliži 20 nego 50 ili više posto. No, u HGK su uvjereni da se situacija poboljšava.
– Posljednjih godina domaći trgovci prate trendove europskih po pitanju sezonskih rasprodaja pa se bilježe sve veće stope sniženja. Tu možemo govoriti o međunarodnoj konkurentnosti jer zbog usklađenih rokova sniženja naši kupci više ne idu u tolikoj mjeri kupovati u druge zemlje – kaže direktorica sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
Neusklađenost s trendovima vlada u online trgovini u kojoj domaći trgovci nisu ekspanzivni pa globalno raste po stopi od 30%, a kod nas tek 12%. Najviše se kupuju odjeća i obuća te sezonski proizvodi, poput zimske opreme i dekoracija, a ako nakon isteka 60 dana trgovac ne proda sve proizvode, može ih nastaviti prodavati po sniženoj cijeni sve do isteka zaliha, samo što mu nije dopušteno oglašavati takvu prodaju kao sezonsko sniženje.
Financijsku injekciju rastu potrošnje dalo je povećanje neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radnicima, što se osjetilo već na isplati uvećanih božićnica, a od 1. siječnja porezno će se ponovo rasteretiti dohodak, najviše najveće plaće.
S obzirom na to da istodobno ubrzano rastu gotovinski krediti, dio potrošnje zasigurno dolazi iz tog izvora, što baš i nije zdravo, to više što se spominje nova globalna kriza, a rast je globalno već usporio. Porazan je podatak da se u dućane širom svijeta u danima nakon blagdana masovno vraćaju neželjeni darovi – procijenjena im vrijednost premašuje 90 milijardi dolara, a tijekom godine popne se na 380 milijardi dolara.
Takva vrsta promašenog konzumerizma, osim što ocrtava i psihološki moment međuljudskih odnosa, stvara i financijske neželjene efekte.
Prema procjenama tvrtke Optoro, samo pola vraćenog može natrag na police, četvrtina se vraća proizvođaču, a ostatak, koji stigne u otvorenoj ili oštećenoj ambalaži, prodaje se outletima ili likvidatorima. Trgovcima je često jeftinije baciti robu nego snositi troškove prepakiranja pa se generiraju i velike količine otpada.
>> Pogledajte video o 10 najseksi Hrvata