Slovenska tvrtka Calcit kupila je za 1,5 milijuna eura zemljište u industrijskoj zoni Gospića na kojem planira sagraditi tvornicu vrijednu 10 milijuna eura i zaposliti 35 radnika, ali već godinu dana uzaludno čekaju dozvole za početak gradnje, upozorili su danas u Zagrebu čelnici Calcita. Generalni direktor Matevž Kirn požalio se da su im čelnici grada i županije početak gradnje uvjetovali izradom Detaljnog plana uređenja šireg područja koji bi morali sami platiti.
- Postupak ishođenja dozvola veoma je spor, a nelogično je da od nas traže DPU za šire područje. To je područje u urbanističkom planu definirano kao industrijska zona i oni od nas mogu tražiti samo da se pridržavamo zakonskih ograničenja u visini gradnje i emisiji prašine, buke... u skladu sa zakonima EU - kazao je Kirn. Slovenci kažu da su pisali predsjedniku Ivi Josipoviću, premijerki Jadranki Kosor i ministru gospodarstva Đuri Popijaču te ih upozorili na teškoće s kojima se susreću prilikom investiranja u Hrvatsku, osobito u vrijeme recesije kada bi, smatraju Slovenci, svako ulaganje trebalo biti dragocjeno. Odgovor od nadležnih, kažu, još nisu dobili.
Calcit je je tvrtka koja već 50 godina prerađuje kalcijev karbonat u Kalniku, 20-ak kilometara udaljenom od Ljubljane, a 2007. godine u Ličkom Lešću osnovali su tvrtku Calcit Lika za proizvodnju kalcitnih punila koji se koristi u industriji boja, paprira, plastike, ali i u drugim granama industrije. Sada u Lici proizvode 50.000 tona sirovine, a otvaranjem tvornice na lokaciji ranžirnog kolodvora u Gospiću, dva kilometra od središta grada, proizvodnju bi povećali četiri puta. Predvidjeli su da bi nova tvornica trebala početi proizvoditi početkom 2012. godine.
- Od 200.000 tona, 160 do 170.000 tona ići će u izvoz. Lani smo imali prihod 2,2 milijuna eura, a profit 150.000 eura. U 2016. očekujemo 10 milijuna eura prihoda i 2,4 milijuna eura profita - kazao je Kirn.
Slovenci odbacuju usporedbe s Rockwoolom u Istri i insinuacije da je njihova proizvodnja opasna po okoliš te ističu da sve rade po strogim zakonima zaštite okoliša EU.
- U Kalniku nam je tvornica u samom središtu mjesta, u blizini izvora pitke vode. Proizvodimo u zatvorenom krugu i nema nikakvih zagađenja - zaključio je generalni direktor Calcita Matevž Kirn.
moja kanta 05.03.2009., 03:26 Komentar Danka Plevnika u jučerašnjem broju Slobodne Dalmacije u vezi slovenskih teritorijalnih pretenzija. Danko Plevnik Slobodna Dalmacija srijeda, 04.03.2009. Marš na Korušku France Bučar je zatražio referendum o granici u Istri jer su nakon pada Venecije Istra, Slovensko primorje i kvarnerski otoci pripali austrijskoj Vojvodini Kranjskoj. To je potpuno točno - austrijskoj Vojvodini Kranjskoj. Ona je ukinuta raspadom Austro-Ugarske i nastankom SHS-a. Po takvoj “šlepajućoj” logici Sloveniji bi uz Istru trebali pripadati i Dubrovnik, Dalmacija, civilna i vojna Hrvatska koje su s uz Kranjsku i Korušku od 1809. do 1913. činile Ilirske provincije sa sjedištem u Ljubljani. Time bi Hrvatska izbjegla pregovore o ulasku u EU, a nakon pripajanja Sloveniji – mogla tražiti referendum o “osamosvojitvi”. Slovenski političari šire veliku Sloveniju na jug umjesto na sjever, u Korušku, koja je bila slovensko Kosovo, izgubljeno na referendumu jer su se Slovenci odlučili za Austriju. U nedjelju su tamo ponovno pobijedili hajderovci. Šef Haiderove stranke Saveza za budućnost Austrije (BZÖ), guverner Koruške Gerhard Dörfler kazao je da u njoj nema manjina, dakle Slovenaca. Talijanska je vlada nedavno odlučila da u financijskom smislu Slovenaca nema ni u Italiji. Slovenski državnici u Bruxelesu ne testiraju državotvornost na tim pitanjima, nego blokiraju ulazak Hrvatske u EU, očekujući od EK da politički pritisne Hrvatsku Ahtisaarijevom komisijom. Pahor tvrdi da se Hrvatska stopira zbog njezine neusklađenosti s europskom pravnom stečevinom, brani vraćanje državljanstva “izbrisanima” pravnim razlozima, ali čini sve da se nametnuti granični spor rješava nepravnim sredstvima!? Izgleda da je kompulzivnim slovenskim nacionalistima jedini vanjskopolitički cilj trgovati hrvatskim ozemljem i morem. Sve je to radio i Milošević koji se s međunarodnom zajednicom cjenkao s istočnom Slavonijom. Hrvatska bi Ahtisaariju trebala predložiti povratak Mokrica, Bele krajine, Pirana, Portoroža i Kopra kako bi se pri medijaciji lakše pronašao granični optimum. Drukčije će Hrvatska “dobiti” svoja sela i svoju Svetu Geru, a Slovenija 2/3 Piranskog zaljeva, pa će se činiti da je svatko “popustio”.