Zelena kuća odnosno tvornica Naše klasje u Kupljenovu pokraj Zaprešića, arhitektonski se odlično uklopila u okoliš, ali Zelena je kuća mnogo šira priča jer je briga o okolišu svojevrsni benchmark te tvornice koja proizvodi svježu Aurelia tjesteninu.
Zoran Šimunić, vlasnik tvornice i poduzetnik s 25 godina staža u biznisu, objasnio nam je zašto mu je toliko bitno brinuti o prirodi.
„Društveno odgovorno poslovanje smatramo obvezom svakog gospodarstvenika. Osim o kvaliteti proizvoda, iznimnu brigu vodimo o okolišu. Mi smatramo da je priroda nadmoćna čovjeku i da je potrebno učenjem i radom biti partner prirodi. Nebrojeno je puno primjera kad priroda „malim prstom“ pokaže tko je glavni. Druga stvar je to što svi mi nosimo osobni pečat na nekoj podsvjesnoj razini. Kad si poduzetnik i trebaš donijeti važne odluke, tada taj unutarnji pečat dolazi do izražaja, jer si samo u tom slučaju autentičan. Odrastao sam u slavonskom selu pokraj Vinkovaca i moje djetinjstvo i suživot s prirodom ostavili su traga na meni. Danas kad sam poduzetnik, meni je sasvim normalno da radim na način koji poštuje pravila koja će i sljedećim generacijama omogućiti da uživaju u onome dobrome što okoliš nudi. To je background moje odluke da brinemo o okolišu.“, kaže Šimunić.
Prvu je tvornicu Šimunić otvorio 2002. godine i već tad su imali energetski učinkovitu proizvodnju, brinuli su o kvaliteti otpadnih voda, koristili materijale koji se mogu reciklirati, a odabrali su i ekološke deterdžente.
„Razmišljamo o zaštiti okoliša i kad biramo strojeve i opremu. Zbog svježih sirovina kao što su jaja, pršut, sir i povrće koji se čuvaju u hladnom prostoru, a u hladnjacima se nalaze i naši gotovi proizvodi, imamo puno hlađenja. U novoj tvornici u Zaprešiću odabrali smo suvremenu tehnologiju hlađenja koja umjesto freonskih plinova, koji oštećuju ozonski omotač Zemljine atmosfere, koristi CO2 i amonijak. Oni se ne troše nego se kreću u zatvorenim sustavima, a toplinu koja se oslobađa prilikom hlađenja koristimo, kroz rekuperaciju, za predgrijavanja tople vode.“, objasnio nam je Šimunić, koji i dalje planira prilagoditi svoju proizvodnju zaštiti okoliša. Očekuje natječaj za subvencioniranje proizvodnje električne energije fotonaponskim ćelijama kako bi na krovu tvornice Naše klasje izgradio elektranu.
„Također, odlučili smo smanjiti otpadni papir pa smo napravili ured bez papira. To je bio vrlo zahtjevan proces jer smo trebali digitalizirati cijelu arhivu. U papiru čuvamo samo ono što je zakonom propisano.“, kaže Šimunić.
Promocija lokalnih tradicijskih vrijednosti
Osim zaštiti okoliša, veliku važnost pridaju i lokalnoj zajednici, ističe Šimunić pojašnjavajući: „Mišljenja smo da lokalna zajednica u kojoj poduzetnik posluje mora dobiti dodatnu vrijednost i osjetiti pozitivne pomake. Pored zaštite okoliša, kojoj smo apsolutno posvećeni i ulažemo puno više nego što zakon od nas to traži, trudimo se promovirati lokalne tradicijske vrijednosti, ali i lokalnu prehrambenu proizvodnju. Na novom prodajnom mjestu Banovi oblizeki na zagrebačkom Dolcu široj zagrebačkoj publici predstavljamo neke od najboljih proizvođača hrane iz zaprešićkog kraja kao što su ugledni poduzetnici Vugrinec, Vrhovec, Đurinski, Agropošta, Črni kralj te Volim ljuto.“.
Lokalne tradicijske vrijednosti promoviraju i na svojim prodajnim lokacijama.
„U našem tvorničkom dućanu Aurelia u Kupljenovu, dok biraju prehrambene proizvode koji dolaze iz kruga od nekoliko kilometara od tvornice, kupci imaju priliku uživati u glazbi kupljenskog folklornog društva, kupiti njihove nosače glazbe te razgledati primjerke ručnog rada, lončarije i rijetkih knjiga lokalnih autora. Tu se mogu informirati i o zaprešićkim turističkim znamenitostima. Osobito smo zahvalni na trudu i entuzijazmu velikom poznavatelju i promicatelju narodne glazbe, odnosno baštine gospodinu Ivici Ivankoviću. K tome, zidove naših prodajnih mjesta Aurelia svježa tjestenina i Banovi oblizeki na zagrebačkom Dolcu te Aurelia u Kupljenovu, krase tapete s tradicijskim motivima ženske narodne nošnje iz okolice Zaprešića i Zagrebačke županije.“, dodaje Šimunić.
Aurelia proizvodi sve su vidljiviji na policama brojnih trgovina pa smo provjerili i za kojima je trenutno najveća potražnja.
„Posljednjih deset godina ugled branda Aurelia gradimo proizvodnjom svježih raviola, tortellona, tagliatella te ostale rezane svježe tjestenine. Ove godine odlučili smo tržištu ponuditi i vrste tjestenine omiljene ljubiteljima tradicionalne kuhinje: fuže, makarune i šurlice! Eto, i to je jedan oblik očuvanja i promocije tradicijske hrvatske gastronomske ponude. Naše klasje proizvodi još jednu vrstu proizvoda – termički obrađena brašna koja se primarno primjenjuju u pekarskoj i konditorskoj industriji.“, kaže Šimunić.
Još jedan vid brige za lokalnu zajednicu pokazali su i kroz odabir sirovina za proizvodnju.
„Ozbiljna tjestenina se proizvodi od krupice tvrde (durum) pšenice. Međutim, kod nas se ova vrsta pšenice nije uzgajala. Posebno smo ponosni jer smo uspjeli potaknuti proizvodnju durum pšenice u Baranji, što je još jedan vid brige za lokalnu zajednicu. Jedini proizvodimo tjesteninu od izuzetno kvalitetne i nutritivno vrijedne baranjske durum pšenice. Uz svježu tjesteninu uskoro planiramo proizvoditi i svježe umake bez dodataka na bazi rajčice i sira jer želimo da budu dobar par tjestenini. Naše proizvode prodajemo i na stranim vrlo zahtjevnim tržištima od Švedske do Grčke. Aurelia svježa tjestenina ima halal i košer oznake koje se dodjeljuju samo tvrtkama koje poštuju najviše standarde u proizvodnji hrane“, objašnjava Šimunić.
Na kraju smo se dotaknuli utjecaja koronakrize na njihovo poslovanje, na što je Šimunić komentirao da su s obzirom na razmjere pandemije sretni što su do sada samo četiri njihova djelatnika od pedeset bila zaražena te da nisu imali ozbiljnih simptoma niti posljedica, a nadaju se da će tako ostati.
„Pandemija je energično i u malo vremena izmjenila način življenja i odnose u našim užim i širim zajednicama. Netko prije, netko kasnije postajemo svjesni međusobnog utjecaja i ovisnosti. Upitno je je li, godinama poticani, egoistični način ponašanja pojedinaca i zajednica pravi put ka sreći. Pandemija donosi veliki broj pitanja bez jasnog odgovora, a to izaziva strah. Sada nije u fokusu, ali još više neizvjenosti pred naše zajednice donosi brzi razvoj umjetne inteligencije, neuro-znanosti, biologije... koji ciljaju napraviti „bolju verziju čovjeka“. Puno je izazova, odgovornosti i rizika, a to je prirodno okruženje poduzetnika i zato je potrebno da daju svoj doprinos. Vrijeme je da poduzetnici iz svijeta rezanja troškova krenu u svijet dodane vrijednosti. Vrijeme je da poduzetnici razvijaju kratkoročne i dugoročne strategije koje se temelje na socijalnoj odgovornosti i solidarnosti. To nije lako. Dapače, vrlo je teško. No, članovi zajednice koji su preuzeli na sebe teret stvaranja ekonomske vrijednosti na kojoj počiva opstanak i razvoj zajednice trebaju biti spremni na to. Važno je i važno će biti činiti dobro.“, zaključio je Šimunić.
Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Naše klasje.