Europska unija, potpomognuta MMF-om, s čak 750 milijardi eura brani tečaj eura. Mjere, a prije svega ozbiljna spremnost zemalja EU u sprečavanju jače krize i spremnost Grčke da provede reforme, trebale bi pomoći u odvraćanju špekulanata i stabiliziranju tečaja i burzi, što je na svjetskim tržištima bilo vidljivo već jučer jer su svi indeksi porasli.
Važnije je to što se sada može očekivati i sporiji rast švicarskog franka koji je zbog krize u eurozoni pokazivao značajan uzlet. To je već zabrinulo i domaće korisnike kredita u toj valuti s obzirom na to da su mogli očekivati njihovo poskupljenje. Iako su sredstva pomoći EU i MMF-a za oporavak zemalja u teškoćama visoka, pa su se mnoge zemlje zato trebale i zadužiti, svima je jasno da bi bez njih europska financijska stabilnost bila ugrožena.
A takvo što utjecalo bi i na našu zemlju jer bi ulagači posebnu averziju pokazali prema novim zemljama članicama i onima koje još nisu u članstvu. Hrvatska bi to dodatno osjetila i zbog vlastitih problema, od visokih deficita do vanjskog duga. Troškovi zaduživanja poskupjeli bi, a to bi onda vjerojatno značilo i novi paket domaćih mjera.
Dakle, koliko god možemo trenutačno biti zadovoljni time što naša zemlja nije članica EU, kao ni eurozone, jer nema potrebe sudjelovati u spašavanju nekih zemalja, zadovoljstvo moramo pokazati i zato što je ta pomoć neizravno pomogla domaćem tržištu. Ali, njegova će disciplina u budućnosti morati biti još stroža. Naime, sigurno je da će nadzor nad zemljama članicama EU sada biti pojačan, a posebno će to vrijediti za nove članice.
Sigurno je i da će se postrožiti ulazak u EMU, pa ćemo stoga i na tom planu morati pokazati veću disciplinu koja se odnosi na stabilnost domaće valute. Hoće li oporavak na europskom tržištu biti dugoročan, nitko od analitičara sa sigurnošću ne može prognozirati. Naime, i nedavno doneseni paket pomoći EU i MMF-a za Grčku, vrijedan 110 milijardi eura, nije bio spasonosan, pa je tečaj eura tako prošlog tjedna potonuo na najnižu razinu u više od godinu dana.
– Razlog tog neuspjeha bila je nesigurnost na tržištu i nepovjerenje u mogućnost Grčke da doista uspije provesti reforme na koje je morala pristati da bi dobila pomoć, a dijelom i špekulativno i neracionalno ponašanje investitora – kaže Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen Consultinga.
No, ako se spremnost za reforme pokaže ozbiljnom, kao što je bila i odluka EU o financijskoj pomoći, onda bi i jučer započeti oporavak financijskih tržišta mogao biti dugoročniji. Što dodatno ovisi i o razmišljanju ulagača.
– Oni se mogu fokusirati ili na probleme zemalja EU ili na dobre poslovne rezultate europskih i američkih tvrtki – kaže Vilim Klemen, direktor Momentum brokera.
Rast svicarskog franka nije u interesu Hrvatske ali ni Svicarske i zato je CH-nacionalna banka u posljednje vrijeme kupila preko 40 milijardi eura da bi zaustavila pretjeran rast vrijednosti nacionalne valute a morat ce vj. jos i vise. Prejak franak ugrozava svicarske grane izvoza i turizma. U Svicarskoj se za razliku od Hrvatske te vitalne grane cuvaju ko oci u glavi iako je to jako tesko sprovesti jer franak je oduvijek bio \"valuta utocista ili sigurna luka\". Zato je i meni osobno u interesu da 1 euro ne placam CHF 1.40.- nego npr. 1.50.- jer na taj nacin mi je bolje osigurano da cu i za 5 godina imat tih 1.50.- da bi kupio 1 euro...kod 1.40.- to nikak nije sigurno. A ak uzmem kredit od npr. CHF 50000.- svejedno mi je da li je franak 1.40.- ili 1.50.- :-) Eto, to je glavni problem u hrvatskom sistemu-nema samostalnosti nego si promjeni tecaja izlozen ko drek na cesti kotacima auta koji prolaze...