Srebro je ovih dana postiglo najvišu cijenu u posljednjih 30 godina. Cijena unce srebra na svjetskim burzama iznosila je na Badnjak 29,31 američki dolar, što je čak 74,2 posto više u odnosu na 16,82 dolara, koliko je unca toga plemenitoga metala vrijedila početkom 2010. godine.
Promatrajući ostale plemenite metale, više od srebra u ovoj godini porasla je samo cijena paladija (86 posto). Vrijednost zlata u posljednjih 12 mjeseci porasla je 26 posto, a bakra nešto manje od 28 posto.
Analitičari ističu kako porast vrijednosti srebra označava oporavak svjetskog gospodarstva. Investitori od SAD-a do Kine okrenuli su se tvrdim metalima, kao brani protiv prijeteće inflacije. Srebro se, ističu analitičari, koristi i kao plemeniti metal i kao industrijska roba.
Ove godine očekuje se da će investitori uložiti 4,5 milijarde dolara u srebro, što je 24 posto od ukupne veličine globalnog tržišta srebra, kazali su u GFMS-u, konzultantskoj tvrtki za metal iz Londona. To je najviši stupanj investiranja u srebro u posljednjih nekoliko desetljeća. Tržište srebra je relativno malo i iznosi 19 milijardi dolara u usporedbi sa 170 milijardi dolara, koliko vrijedi tržište zlata. Nedavni nagli rast cijena srebra bio je potaknut i drugim faktorima osim golema interesa ulagača.
Primjerice, Kina je nedavno ukinula porezne olakšice na izvoz metala kako bi zaštitila domaće prirodne resurse. To je rezultiralo 59% manjim izvozom kineskog srebra, što je utjecalo na golem rast cijena na svjetskom tržištu, koje se približava najvećoj vrijednosti iz siječnja 1980. kada je unca vrijedila 48,70 dolara. Uzlet cijene srebra potaknut je oporavkom industrije i rastom zemalja u razvoju. U 2010. godini predviđena je proizvodnja 733,2 milijuna unci srebra, što je 3,3% više nego 2009. i 14% više nego u 2006. godini.
Konačno jedan članak o plemenitim metalima. Zamolio bi novinare VL da istraže kakve su mogučnosti kupovine srebra i zlata u Hrvatskoj i neka iznesu činjenično stanje. Žalosno je što ex komunistički zakoni ne dozvoljavaju HR građanima da investiraju u srebro. U stvari dozvoljavaju ali uz porez od 58 %. U to spada carina , PDV i porez na luksuzne proizvode. Ovakvi zakoni ne postoje u EU. Hrvatsko tako po rigoroznim zakonima spada u isti koš kao i Koreja, Kuba, Zimbabve i Bjelorusija. Na taj način HR građanima se ne daje sloboda izbora da svoju imovinu ili dio imovine pohrane ako žele u plemenite metale. Za jednu informaciju, mnoge zemlje imaju pohranjene zlatne rezerve, Slovenija 3 tone, Mađarska 3 tone...itd..., a koliko Hrvatska ima ??...pogodite....niti grama...žalosno. Prodali su sve kad je unca bila 200 $ , a sada preko 1400 $. Jedan link za informaciju. http://www.srebrozlato.com/cro-kolumna/20101102-ivan-kempeg.shtml