Slika stanja u Srednjoj i Istočnoj Europi i dalje se uvelike razlikuje, pri čemu se jasno izdvaja regija SE-a. Prognoze rasta BDP-a za 2015. godinu u Poljskoj (3,5 posto), Slovačkoj (2,5 posto), Republici Češkoj (2,4 posto), Mađarskoj (2,3 posto), pa čak i Sloveniji (2,0 posto) su snažne. Na području Jugoistočne Europe referentnu vrijednost postavlja Rumunjska (s 2,7 posto), dok većina ostalih država te regije, poput Srbije i Hrvatske, još uvijek stagnira.
"Središnja Europa je na putu ubrzanog oporavka – takvo kretanje zamjetno je već posljednja dva tromjesečja. Rast u toj regiji uglavnom podupire domaća potražnja, stoga je on i zaštićen od utjecaja trenutnih zbivanja u europodručju i Rusiji“, tim je riječima Peter Brezinschek, glavni analitičar Raiffeisen istraživanja u Raiffeisen Bank International AG-u (RBI), predstavio svoju strategiju za Srednju i Istočnu Europu (Central and Eastern European Strategy) za prvo tromjesečje 2015. godine.
Hrvatska: Bez reforma izostao i rast
"Još uvijek nema potrebnih preduvjeta za oporavak. Naprotiv, i dalje je čvrsto ukorijenjena većina dobro poznatih strukturnih problema (niska konkurentnost, slabosti tržišta rada, administrativne prepreke i slično).
Stoga, nakon šest godina recesije, ni izbori 2015. godine neće donijeti ništa povoljnije od stagnacije. Slabi fiskalni pokazatelj, a to su visok deficit opće države i neodrživa razina javnoga duga, definitivno ostaju u središtu pozornosti iako je jasno da ciljevi postupka prekomjernoga deficita neće biti postignuti do 2016. godine.
Ipak, izdašna likvidnost i niske kamatne stope mogli bi se zadržati tijekom cijele 2015. godine i tako stvarati privid uspješnoga zaduživanja“, izjavila je Zrinka Živković Matijević, direktorica Samostalne direkcije ekonomskih istraživanja.
Srednju i Istočnu Europu (SIE) čine regije Srednja Europa (SE) s Republikom Češkom, Poljskom, Slovačkom, Slovenijom i Mađarskom, Jugoistočna Europa (JIE), u koju spadaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Rumunjska i Srbija, te druge države SIE-a s Ukrajinom i Bjelorusijom, kao i Rusija.
Bilo bi lijepo cuti vladine komentare na strucni glas Eu.Kada u Hrvatskoj netko kaze,da uspjesno idemo natrag,to su nedobronamjerni komentari,popraceni Grcicevim grimasama.Ovdje vise nije u pitanju samo bezocna laz,vec nesto tragicnije-to je psihicka bolest cijele vlade,koja sada uistinu misli i vjeruje svojim pricama neuvjerljivim niti najmladjem narastaju.