kako do stana

Stambeni kunski krediti - adut banaka i mamac za građane

Foto: 'Davor Puklavec/24sata'
'22.12.2008., Zagreb - Erste Banka. Snimanje ilustracije - koristenje usluga banke i komunikacija s osobnim bankarom. Photo: Davor Puklavec/24sata'
Foto: VL
krediti
Foto: Reuters/PIXSELL
švicarac, burza, kredit (1)
29.12.2011.
u 12:00
Krediti u kunama pomogli su bankama da u krizi uhvate nešto klijenata
Pogledaj originalni članak

Vrlo se malo građana usuđuje zadužiti, posebno na dulji rok, a i oni koji to čine, bježe od vezanja kredita uz valutnu klauzulu. Kad je posrijedi stambeno kreditiranje, u prvom su planu kunski krediti, koje trenutačno u akcijskoj ponudi ima nekoliko banaka, a veliki interes klijenata za tim kreditima potvrđuju i na portalu Moj-bankar.hr, vodeći se statistikama posjeta portalu i izravnim upitima za posredovanje u kreditiranju.

Dvije godine predaha

Naime, ne samo da su uglavnom bez valutne klauzule nego su dvije banke do 29. studenoga imale akcijsku kamatnu stopu ispod pet posto; OTP 4,99 posto, a Volksbanka čak 4,5 posto. Obje banke napravile su vrlo dobar marketinški potez slijedeći HPB, koji je krajem ljeta konačno probio dugogodišnju pauzu kunskih stambenih kredita na tržištu, ponudivši kamatu od 6,45 posto – ističe Vjeko Peretić, direktor Tata grupe, u čijem okrilju posluje portal Moj-bankar.hr.

Trenutačno je u HPB-u kamata na kunski kredit s valutnom klauzulom 4,95 posto, dok je, nakon isteka fiksnog razdoblja, u OTP-u kamata 5,99 posto, u Volksbanci 5,90 posto. Peretić ističe da su, nakon poznatog scenarija s kreditima vezanim uz švicarski franak i izrazito negativnog stava građana prema valutnoj klauzuli, kunski krediti pomogli bankama da u vrijeme stagnacije kreditiranja građana ipak uhvate nešto klijenata do kraja godine, do kada uglavnom traju akcije.

Akcije, međutim, traju i za kredite s valutnom klauzulom u eurima, standardno jeftinije, ali i valutno rizičnije od kunskih. U Hypu je kamata 4,8 posto, u RBA 4,95 posto, u PBZ-u 4,99 posto, a u HPB-u 4,8 posto. Ispod pet posto su i kamate "zelenih kredita" za kupnju i adaptaciju energetski učinkovitih nekretnina; u PBZ-u, Zabi i RBA kamata je 4,5 posto, u Banci Popolare i Erste banci 5,90 posto. Kredit za mlade u Splitskoj banci nude uz kamatu 5,25 posto, a ispod pet posto (4,99 posto) im je kamata za subvencionirane kredite, koja je u Hypo banci tek 4,3 posto. Kamate za "zelene kredite" fiksne su prve dvije godine otplate, nakon čega se u Zabi primjenjuje kamata od 6,5 posto, koja trenutačno vrijedi za redovne stambene kredite dužnicima sa statusom klijenta banke, dok je u PBZ-u kamata nakon isteka fiksnog razdoblja 5,94 posto.

Akcije privremene

U akciji s građevinarima "Prostor za preokret" RBA ima kamatu 4,45 posto, fiksnu prve dvije godine, dok je kamata Hypa na takav kredit 4,5 posto, a Erste banke 5,5 posto.

Osviješteni rastom kamata proteklih nekoliko godina, građani su svjesni da akcijske ponude odražavaju privremenu cijenu, dok ukupna cijena kredita uključuju sve varijacije kamate tijekom dugog otplatnog roka, razne naknade i instrumente osiguranja.

No, za sve kredite vrijedi isto pravilo; vrati se puno više nego što se posudi, a podižu se ne zato što su povoljni, nego što su često jedino rješenje stambenog pitanja.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 12

LA
larala
16:53 29.12.2011.

\" imale akcijsku kamatnu stopu ispod pet posto\" ovo je zgodno, akcijska kamata al, naravno samo ta kamata za vrijeme akcije, kasnije skace duplo......pa dobro zar stvarno mislite da je narod toliko glup da ce dva puta pasti na istu spiku?

RO
rotten
17:43 29.12.2011.

sada će opasti i to zahvaljujući liniču koji će oporezovati i nekretnine koje nije ni kuso ni mirisao a pogotovo da je pomogao izgraditi ali zar je to problem za njega da zavuće ruku u naš džep

ST
sttipe
12:41 29.12.2011.

do prve devalvacije..onda se ujedinjuju \"hrvati i švicarci\"..u očaju..