Startupovi su zadnjih godina postali jedan od najinovativnijih načina poduzetništva, a ni Hrvatska ne zaostaje bitno za globalnim trendovima. Iako se obično smatra da su startupovi samo neke aplikacije, a što u brojnim slučajevima i jesu, u tu kategoriju spadaju i tvrtke koje razvijaju konkretne proizvodne ili uslužne biznise. Danas uspješne tvrtke poput Rimca, Suf'n'Friesa, PhotoMatha, Agrivija, Trilleniuma, CofeeClouda samo su neke od onih koje su na početku bile startupovi. No, većina ljudi ne razmišlja da su u apsolutnim brojkama startupovi zapravo najčešće mali biznisi poput pokretanja frizerskog salona, pekare ili pak tvrtke za proizvodnju čokolade. Neki su u biznis startali zbog sjajne ideje, no veliki broj njih i silom prilika jer su izgubili posao te odlučili zaraditi za život u vlastitoj organizaciji. Pokretanje vlastitog biznisa potiče i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) koji novim mjerama od 1. ožujka uvodi devet mjera za samozapošljavanje u kojima je moguće bespovratno dobiti od 35.000 do u nekim slučajevima čak i 175.000 kuna.
Mnoge od ulaska u vlastiti biznis uplaše horor priče o poslovnom neuspjehu te mit da 90 posto novih tvrtki ne preživi prvu godinu djelovanja. No, statistike su drukčije i kažu da oko 75 posto novih tvrtki preživi prvu, 69 posto drugu, a polovica njih dočeka i petu godinu poslovanja. Mnogi poduzetnici početnici u prvoj godini susretnu se s nedostatkom novca, a uglavnom u početku ne posluju ni s profitom te često zaključe da nema više smisla baviti se tim biznisom. Stručnjaci upozoravaju da bi prvu analizu o profitabilnosti trebalo donijeti minimalno 18 mjeseci nakon pokretanja posla te onda odlučivati o budućnosti. Iako je teško procijeniti koliko trenutačno startupova djeluje u Hrvatskoj, a isto tako ni koliko ih je dosad osnovano, činjenica je da oni privlače veliki interes ulagača. Prema nedavnom istraživanju Mihovila Barančića, poslovnog anđela i jednog od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), samo lani je u hrvatske startupove uloženo ukupno 111,6 milijuna kuna. Najviše novca povukao je već spomenuti PhotoMath koji je od američko-kineskog VC fonda Cherubic Venturesa dobio 21 milijun kuna. Znatna sredstva dobio je i relativno nepoznat startup Renata Librića Bouxtie. O njemu je američki Forbes u studenom pisao da je odbio dvije ponude za preuzimanje od 90 i 120 milijuna dolara.
Oko 75 posto novih tvrtki preživi prvu, 69 posto drugu, a polovica njih dočeka i petu godinu poslovanja
Iako se većina startupova financira putem raznih fondova rizičnog kapitala ili pak preko poluprivatnih investicija poslovnih anđela, činjenica je da se startupovi mogu financirati i klasičnim kreditima. Poslovne banke uglavnom su skeptične prema odobravanju kredita poduzetnicima početnicima, a što startupovi jesu, no postoje programi razvojnih banaka koji su na usluzi i takvim poduzetnicima. Konkretno, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ima kreditnu liniju za poduzetnike koji prvi put osnivaju obrt ili tvrtku, a uvjet je da nisu stariji od 55 godina te da nisu suvlasnici drugog biznisa u udjelu većem od 30 posto. Zanimljivo je da ova banka u početnike svrstava i poduzetnike čija tvrtka nije starija od dvije godine. Novac se može dobiti za ulaganje u materijalnu ili nematerijalnu imovinu, a visina je kredita od 80 tisuća do 1,8 milijuna kuna, uz kamatu od samo dva posto. HBOR omogućuje poček otplate od tri do pet godina, a rok otplate ukupno je 14 godina. Ova banka u pravilu financira 85 posto predračunske investicije bez PDV-a, a moguće je kreditiranje i 100 posto vrijednosti. Do sada je HBOR putem ovog programa podržao više do 700 start-up tvrtki, za čije je projekte odobreno više od pola milijarde kuna kredita. Iako po nešto drukčijim uvjetima, HBOR ima primamljivu liniju i za mlade poduzetnike gdje je uvjet da korisnici budu u dobi do 30 godina, a posebno povoljni uvjeti nude se i ženama ne samo onima koje kreću u poduzetničke vode, već i onima kojima su potrebna sredstva za daljnja ulaganja u razvoj poslovanja.
Jedan od primjera malih start-up poduzeća koja su se odlučila za suradnju s HBOR-om je i zagrebačka poliklinika za ginekologiju i reprodukcijsku medicinu Repromed. Riječ je o projektu dvaju doktora, doktora medicine Erdena Radončića i doktora molekularne biologije Patrika Stanića koji su odlučili pokrenuti biznis u sofisticiranoj medicini koja uključuje sve metode potpomognute oplodnje, minimalno invazivne zahvate, ambulantnu ginekologiju općeg tipa te imunološke probleme vezane uz trudnoću i reprodukciju. Kako ističu Radončić i Stanić, za samostalno poduzetništvo odlučili su se nakon višegodišnjeg iskustva i suradnje koji su doveli do izvrsnih rezultata u rješavanju delikatnih zdravstvenih situacija u području humane reprodukcije. Objašnjavaju da su ih tijekom dosadašnjeg rada vodili čist i jasan pristup te ulaganje u vlastitu edukaciju i vrhunsku tehnologiju, ali i u odnos prema pacijenticama i kolegama. "HBOR-ov kredit dao nam je vjetar u leđa da nastavimo rješavati i nerješivo", kažu u Repromedu.