Dan nakon objave detalja prodaje Ine MOL-u reagiraju analitičari

Štern: Vlada se nije trebala obvezati plinskim biznisom

Foto: Arhiva VL
Štern: Vlada se nije trebala obvezati plinskim biznisom
11.11.2009.
u 19:43
Analitičar Davor Štern smatra kako je taj dio ugovora što se MOL-a tiče sasvim legitiman jer je sasvim normalno da ta mađarska kompanija štiti svoje interese, ali hrvatska strana je taj uvjet neopravdano prihvatila.
Pogledaj originalni članak

Napokon objavljeni ugovor o prodaji Ine mađarskom MOL-u izazvao je pozornost stručne javnosti. Većini je za oko zapeo detalj o tome kako MOL neće imati obvezu petogodišnjeg moratorija na prodaju dionica Ine ako Vlada ne poštuje svoju obvezu, odnosno otkupi trgovanje plinom iz Ine.

Analitičar Davor Štern smatra kako je taj dio ugovora što se MOL-a tiče sasvim legitiman jer je sasvim normalno, objašnjava, da ta mađarska kompanija štiti svoje interese, ali hrvatska strana je taj uvjet neopravdano prihvatila. Također, ne otkupi li neprofitabilni plinski biznis, Vlada gubi pravo prvokupa MOL-ovih dionica Ine.

Prodaju udjel u Siriji
– Mene kao građanina RH zanima tko je osim Polančeca ispregovarao takve uvjete – pita se Štern.

Podsjetimo, Sanaderova se vlada bila obvezala do 1. srpnja ove godine otkupiti trgovanje plinom iz Ine budući da ta naftna kompanija na tom poslu gubi jer plin uvozi po većoj cijeni nego što ga u Hrvatskoj prodaje. Sada je od toga odustala jer se pokazalo da bi država na plinu izgubila dvije do tri milijarde kuna. Vlada je danas MOL-u uputila prijedlog novog sporazuma o plinskom biznisu, a nitko nije htio iznijeti detalje. Sve upućuje na to da on ide u smjeru Vladina odustajanja od plina koje se može izraziti i na način da se odluka o otkupu tog segmenta poslovanja iz Ine odgađa.

Odluku o odustajanju od plinskog biznisa potkrijepila je i opće besparica, a Vlada bi taj energent Ini, prema procjenama, trebala platiti najmanje 750 milijuna kuna.

S druge strane, MOL je uvjetovao da će Ini omogućiti međukompanijski kredit kojim bi ona pokrila 1,7 milijardi kuna duga državi tek nakon što Vlada otkupi trgovanje plinom. To sada pada u vodu pa se izlaz za Inu vidi u prodaji dijela koncesije koju ta naftna kompanija ima nad plinskim i naftnim poljima u Siriji.

Međutim, smatra se kako nije isplativo Mađarima prodati udio u Siriji koja predstavlja profitabilni biznis, ali još uvijek su nepoznati detalji po kojoj bi cijeni i koji točno postotak koncesije MOL od Ine kupio.

U MOL-u su danas potvrdili da su u tijeku pregovori s Inom oko Sirije, ali kako baš zbog toga ne mogu više govoriti o cijeni i ostalim detaljima.

Stručnjaci vs. političari
Konzultant Jasminko Umičević pak smatra kako je teško razlučiti što je bolje – da li da Vlada otkupi plinski biznis ili da od njega odustane.

– Nakon što je objavljen dioničarski ugovor, jasno je kako je sve što je dosad napravljeno u Ini napravljeno sukladno tom ugovoru – rekao je Umičević. Svidjelo mu se to što je ugovorom određeno da tim izvršnih direktora, koji vode operativno poslovanje Ine, čine stručnjaci.

– To je svakako bolje nego da kompaniju vode politički imenovani kadrovi – objasnio je Umičević.

Predsjednik RH Stjepan Mesić, koji je inzistirao na objavljivanju ugovora između Vlade i MOL-a, danas nije komentirao njegov sadržaj jer, poručili su iz njegova ureda, dobio ga je tek sinoć i nije ga stigao proučiti.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

DO
doktorica
08:51 12.11.2009.

Pa i ovaj gospodin je odgovoran za propast INE,a sad on analizira...

BI
bioninjahrv
09:28 12.11.2009.

Riješenje je jednostavno nek država otkupi plinski biznis, poveća cijenu plina na tržišnu, poveća koncesije na bušenje i eksploataciju, poveća koncesije na crpljenje vode i ostalih prirodnih resursa i onda nek koristi te novce na subvenciju najugroženijih korisnika.

TI
tihimir
20:16 11.11.2009.

Najveći problem kod plina je Petrokemija iz kutina. INA-i nije interes njima prodavati plin po cijeni nižoj od nabavne zimi, ali ljeti im se isplati pošto je prodajna cijena tada veća od nabavne. Da je uprava Pertokemije imala svoj strateški plan mogli su napraviti na kredit podzemno skladište i puniti ga ljeti za čitavu godinu. Tad bi bili konkurentniji, nebi bili gubitaši, nebi imali probleme sa nabavom i ne bi morali razmišljati o opstanku. Al puno je lakše sve čekati od države, pa sad država mora birat održati proizvodnju gnojiva, ili opskrbljivati stanovništvo.