Da bi se osvijestilo javnost i pomoglo svim dionicima u vremenima koja nam slijede i u kojima Hrvatska treba napraviti odlučan korak prema ulasku u eurozonu s početkom 2023. godine, Večernji list organizirao je konferenciju pod nazivom “Hrvatska kao dio eurozone”.
Kako je na konferenciji kazao Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, prvi je suorganizator konferencije o ovoj za Hrvatsku važnoj temi Istarska županija, iznimno razvijena regija, gospodarski i u turističkom sektoru, pa tako i orijentirana i europskom tržištu.
– Naša je generacija svjedočila stvaranju hrvatske države, a sada ćemo svjedočiti prelasku s vlastite valute na zajedničku europsku. Svi se slažemo da je to iznimno važan trenutak pa je ovo i tema kojoj ne smijemo pristupiti na način “doći će i proći će” kako nam se ne bi dogodila situacija kakvoj sada svjedočimo kada je u pitanju cjepivo protiv korone. Moramo pripremiti javnost, a upravo stručna javnost mora u tome iznijeti veći dio tereta i ne smije se umoriti u razjašnjavanju svih aspekata značenja ulaska Hrvatske u eurozonu. U Istri smo otvorili prvu u nizu rasprava koju ćemo nastaviti u još nekim hrvatskim županijama da bi se o ovoj temi što kvalitetnije razgovaralo. Načelnici, gradonačelnici, gospodarstvenici na ovom našem prvom panelu mogu otvoriti raspravu na tu temu s najmjerodavnijim sugovornicima; ministrom financija i potpredsjednikom Vlade Zdravkom Marićem i guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem. Svi zajedno moramo preuzeti svoj dio odgovornosti; struka i mi kao mediji, kako bismo ovu temu rasvijetlili i učinili je potpuno jasnom i kako ne bi bilo nerazjašnjenih dilema kada Hrvatska uđe u eurozonu. Nakon ovakvih panela, uvjeren sam, svima će puno toga biti jasnije – kazao je Klarić na konferenciji održanoj u Grand Park Hotelu u Rovinju.
Visoko euroizirano društvo
Marko Paliaga, gradonačelnik Rovinja, kazao je kako smo u ovoj COVID krizi svjedoci da je važno pravodobno dati valjane i točne, jasne informacije kako ne bismo doveli do podijeljenosti društva te odgovoriti na dvojbe oko koristi ili štetnosti uvođenja eura.
– Drago mi je što smo s Večernjim listom mogli organizirati ovu konferenciju jer je ključno komunicirati sa širom javnosti i na vrijeme odagnati sve strahove i nepoznanice. Za Istru je ulazak u Europsku uniju i NATO bio logičan razvojni put, a kruna svega je očekivano skorašnje micanje schengenske granice i ulazak u eurozonu. Stručnjaci, gospodarstvenici znaju kakav vjetar u leđa, pozitivne promjene, pravnu sigurnost donosi uvođenje eura i koliko će Hrvatska time biti zanimljivija novim ulagačima. Činjenica je da uvođenjem eura u susjednu Italiju nije odmah ostvaren dobar efekt jer su cijene rasle. No, danas cijene rastu zbog inflacije pa moramo razjasniti da uvođenje eura u 2023. nije krivo za poskupljenja koja su prije postala aktualna – kazao je istarski župan Boris Miletić.
VIDEO Boris Miletić o ulasku u eurozonu
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da se o ovoj temi treba razgovarati i doprijeti do svakog građanina da bi on uvidio prednosti koje donosi uvođenje eura.
– Hrvatska je visoko euroizirano društvo; krediti, depoziti građana, poslovanje tvrtki, država. HNB je već duboko integriran u EU sustave središnjih banaka, tako da je prirodno da osim EU, pristupamo i monetarnoj uniji nakon ispunjavanja određenih kriterija. Puno je koraka već ispunjeno, od sređivanja situacije u javnim financijama do niza drugih reformi, poput poreznih rasterećenja i prilagodbi prije svega u fiskalnoj politici. Mi ćemo već ove godine dosegnuti predrecesijski BPD, dok nam je u prošloj krizi trebao dulji niz godina za to. Sve su to koraci koje smo morali proći. Zadnjih nekoliko mjeseci tema pojavila se tema inflacije, no za sada se dobro držimo u tome. Inflacija je pitanje standarda hrvatskih građana i stanja gospodarstva, a ne ulaska u eurozonu. U ovom trenutku na tom putu ispunjavanja uvjeta za uvođenje eura Hrvatska nema nikakvo takozvano crveno svjetlo koje alarmira da neki od uvjeta nećemo moći ispuniti – kazao je ministar Marić.
Dodao je da smo u fazi izrade Zakona o euru, već će sredinom siječnja biti javno savjetovanje, a donošenje Zakona o euru planirano je za travanj 2022.
– To je krovni akt za koji moramo izmijeniti 46 zakonskih i više od 79 podzakonskih akata. Već u srpnju taj bi naš Zakon mogao biti na usvajanju kod Vijeća ministara financija u Europi – tada smo u završnoj fazi. Osim povlačenja kovanica i novčanica kune iz optjecaja, čeka nas i prilagodba u svim slojevima društva, uz stalno informiranje i zaštitu potrošača. To ćemo morati odrađivati u jeku iduće turističke sezone pa ćemo u kolovozu odrediti obvezu dvojnog iskazivanja cijena. Dualni optjecaj novčanog poslovanja zadržat ćemo u prva dva tjedna 2023., kada euro postane službena moneta. Iskustva kažu da će u tim počecima, zbog zaokruživanja cijena u eurima, pekarski proizvodi, kave i slično poskupjeti, ali smatramo da će se poskupljenja odraziti s 0,2 postotna boda na inflaciju. Takav je bio prosjek zemalja koje su ušle u eurozonu poput Slovenije, Cipra, Malte – dodao je Zdravko Marić.
VIDEO Zdravko Marić o rastu razine cijena u sedam zemalja koje su uvodile euro
Guverner Boris Vujčić kazao je da će Hrvatska u 2022. imati velik trošak oko uvođenja eura zbog pripremnih radnji, poput povlačenja kuna, tiskanja eura, ali da je riječ o jednokratnom trošku nakon kojega možemo očekivati samo benefite.
– Hrvatska će najviše profitirati jer će se smanjiti valutni rizik koji je sada u Hrvatskoj jako velik. Već to će utjecati na veći rejting države, a tu je i znatan pad kamatnih stopa na kredite za poduzeća i pojedince te transakcijskih troškova, što će biti posebno važno u turističkom sektoru. Naime, na transakcijskim će se troškovima uštedjeti 1,2 milijarde kuna što za gospodarstvo nije beznačajno – kazao je Vujčić.
Stabilnost zemlje ključna
Naveo je i korist eurozone koja se pokazuje u krizama koje neminovno dolaze jer Hrvatska tada ima mogućnost pristupanja Europskoj središnjoj banci, Europskom mehanizmu za stabilnost (EMS) s 500 milijardi eura, čime se smanjuje rizik izbijanja bankovne krize.
– Argument da uvođenjem eura gubimo samostalnu monetarnu politiku više je teoretske nego praktične naravi. Naime, poslovni su ciklusi Hrvatske visokousklađeni s monetarnom politikom u eurozoni tako da nam više odgovara ekonomija u eurozoni od aktualne. Mi već pet godina redovno ispunjavamo sve kriterije za ulazak u eurozonu, stoga sam uvjeren da ćemo ispuniti sve što nas čeka u sljedećem mandatu – dodao je guverner Boris Vujčić.
Andrej Grubišić, ekonomski analitičar, kazao je da nema velikih nedoumica treba li uvesti euro ili ne, posebno eliminiramo li politikantstvo i sagledamo samo činjenice.
– Ekonomska pitanja kod uvođenje eura nisu među problemima koje Hrvatska ima, jer iskustva zemalja koja su ušla ili nisu ušla u eurozonu, a koje su nas po kupovnoj moći građana prerasle, govore u prilog činjenici da za unapređenje životnog standarda uvođenje eura nije dominantno pitanje, već gospodarska stabilnost zemlje koju sami stvaramo – dodao je ekonomski analitičar.
VIDEO Vujčić: Ljudi se ne trebaju plašiti, plaće su rasle više od cijena u zemljama koje su uvele euro
Što nas čeka u eurozoni? Konferencija u Rovinju dala je brojne odgovore da mi Balkanci moramo sanjati i bajke ganjati da budemo uz euro uspješni, sposobni, kulturni i imućni kao realno nedostižni europski susjedi Slovenci.