Sektor električne energije i u 2013. godini obilježio je daljnji pad potrošnje električne energije kao posljedica smanjenja gospodarskih aktivnosti. Istovremeno je zabilježen i pad uvoza električne energije, u prvom redu zbog povećane proizvodnje električne energije u hidroelektranama, odnosno uslijed dobrih hidroloških uvjeta...
HERA u ovom Godišnjem izvješću, uz standardni oblik i sadržaj regulatornog izvještavanja, daje i opširan pregled energetskog sektora u Republici Hrvatskoj. Svako pojedino područje energetskog sektora obrađeno je zasebno (električna energija, prirodni plin, nafta, naftni derivati i biogoriva, toplinska energija) kroz analizu stanja pojedinog sektora i energetskih subjekata koji obavljaju djelatnost u pojedinom energetskom sektoru, a posebno onih energetskih subjekata koji obavljaju energetski djelatnost kao javnu uslugu. U tom je kontekstu promatrana i razvidnost tržišta kao i konkurentnost energetskih usluga te poslovanje odnosno gospodarski položaj reguliranih energetskih subjekta u 2013. godini. Odgovarajuće su komentirani i kvaliteta opskrbe te stanje zaštite kupaca po pojedinim energetskim sektorima.
>>> Izvješće o stanju u sektoru električne energije u 2013.
>>> Izvješće o stanju u sektoru prirodnog plina u 2013.
>>> Izvješće o stanju u sektoru nafte, naftnih derivata i biogoriva u 2013.
>>> Izvješće o stanju u sektoru toplinske energije u 2013.
>>> Izdvojeno izvješće o stanju u sektoru obnovljivih izvora energije u 2013.
Najvažnijim događajem u 2013. godini za nacionalno energetsko tržište, a samim time i za HERA-u, može se smatrati pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Integriranje nacionalnih tržišta električne energije i prirodnog plina u jedinstveno unutrašnje tržište EU, stvaranje dugoročnih pretpostavki za energetski održivi razvoj - s adekvatnim ulogama obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti, te aktiviranje kupaca kao odgovornih čimbenika tržišta energije predstavljaju trajne izazove u razvoju hrvatske regulacije energetskih djelatnosti.
Tako su, primjerice, tijekom 2013. godine pokrenute pripremne radnje u cilju certificiranja operatora transportnog odnosno prijenosnog sustava; osjetljivih procedure dokazivanja usklađenosti organizacije nacionalnih operatora sa zahtjevima 3. paketa energetskih propisa EU.
U ožujku 2013. godine stupio je na snagu novi Zakon o tržištu električne energije ("Narodne novine", br. 22/13) usklađen s 3. paketom energetskih propisa EU, kao krovni sektorski zakon za električnu energiju. Navedeni zakon dao je okvir budućeg modela tržišta električne energije u RH, koji će biti reguliran donošenjem čitavog niza podzakonskih akata. HERA je tako u 2013. godini donijela metodologije za određivanje iznosa tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom te određivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge, kao i metodologiju za određivanje cijena za obračun električne energije uravnoteženja subjektima odgovornim za odstupanje. Temeljem tog Zakona poduzete su i provedene značajne promjene u organizaciji sektora i energetskih djelatnosti te je doneseno i više odluka, uključujući i odluku o organizaciji operatora prijenosnog sustava po modelu neovisnog operatora prijenosa (tzv. ITO model).
Sektor električne energije i u 2013. godini obilježio je daljnji pad potrošnje električne energije kao posljedica smanjenja gospodarskih aktivnosti. Istovremeno je zabilježen i pad uvoza električne energije, u prvom redu zbog povećane proizvodnje električne energije u hidroelektranama, odnosno uslijed dobrih hidroloških uvjeta.
U 2013. godini došlo je do stvarnog otvaranja maloprodajnog tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj, premda su energetski subjekti iz HEP Grupe držali oko 80% ukupnog obujma trgovanja. Najveći dio kupaca na tržištu je opskrbljivala HEP Opskrba d.o.o. Ostali opskrbljivači, imali su udio od 7,8% u ukupnoj prodaji odnosno 15,6% u prodaji električne energije kupcima koji nisu korisnici javne usluge opskrbe električnom energijom, što u odnosu na kraj 2012. predstavlja povećanje za više od pet puta.
U sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja na dan 31. prosinca 2013. godine bilo je ukupno 679 postrojenja, ukupne snage 310,3 MW. Od toga je u 2013. godini taj status ostvarilo 65 postrojenja, ukupne snage 123,6 MW. Na kraju 2013. godine najviše je bilo sunčanih elektrana (156 sa snagom od 7,55 MW), ali je najveću ukupnu snagu imalo 15 vjetroelektrana (254,25 MW).
Cijeli članak pročitajte ovdje.