Stop poskupljenju: Dobavljači ne mogu nadoknađivati razliku PDV-a

HUP-ova Udruga trgovine pozvala je svoje članice i poduzetnike u trgovini da odbiju zahtjeve za poskupljenja koji će se pojaviti nakon povećanja opće stope PDV-a sa 23 na 25 posto od 1. ožujka. Nekima su stigli zahtjevi za poskupljenje i do 10 posto iako samo povećanje PDV-a ne bi smjelo proizvesti rast cijena veći od 1,4 posto.

Zarade već tanke

Agrokor je Poslovnom dnevniku već potvrdio da su odbili zahtjeve za poskupljenja, a jedan od Agrokorovih menadžera i predsjednik Udruge trgovine u HUP-u Josip Zaher očito je uspio uvjeriti i ostale trgovce da ih slijede. No nisu svi dobrohotni prema inicijativi iz trgovačkih redova jer ne žele da se trošak većeg PDV-a prevali na dobavljače. Jedan od većih poduzetnika i aktivnijih članova HUP-a Branko Roglić ne vjeruje da trgovačka inicijativa protiv poskupljenja može uspjeti.

>>Kretanje prometa u trgovini na malo

– Nikad se u povijesti nije dogodilo da je država povećala poreze, a da cijene nisu porasle. To je kao da kažete da voda teče uzvodno, a ne nizvodno – kaže Roglić.

– Država je povećala PDV jer su htjeli uzeti više novca, da im to nije bio cilj, ne bi ga ni povećavali. Stvari su jasne kao dan – dodaje Roglić.

Njegove će tvrtke neko vrijeme pokušati raditi s manjim maržama, ali ne na dulji rok jer su im i sada zarade tanke.

– Nema te tvrtke koja dugo može nadoknađivati razliku. Neke će iskoristiti rast PDV-a i poskupiti proizvode više nego što proizlazi iz većeg poreza jer je psihološki bolje povisiti cijene jednom za veći postotak nego više puta pomalo – ističe Roglić.

Država, inače, očekuje svojih 25 posto za svaki prodani proizvod i Vladu nije briga hoće li se razlika većeg poreza namaknuti iz trgovačke marže ili iz prihoda proizvođača. Ove bi se godine od PDV-a trebalo skupiti 40,5 milijardi kuna, ali pojedini analitičari sumnjaju da je ta procjena realna jer potrošnja pada.

Upravo je to i razlog što trgovci pritišću proizvođače da pojeftine jer potrošnja pada već četvrtu godinu, a podaci za prosinac 2011. pokazuju da rast prometa bilježi jedino prodaja motornih goriva i benzina. Promet benzinom veći je zbog znatnih poskupljenja cijele prošle godine, a taj trend nastavljen je i ove. I jučer je Slavko Linić neodređeno govorio o mogućim potezima rekavši samo da će “ozbiljno razgovarati” o cijeni goriva. Priznao je da je problem nastao kad je probijena granica od 10 kuna.

Alarm zbog benzina

– Cijena od 12 kuna bila bi alarm jer je to problematično i za građane i za gospodarstvo – rekao je Linić. Minusi u prodaji sustigli su i robu široke potrošnju, hranu i druge artikle, što je vjerojatno i glavni razlog što su trgovci odlučili stvoriti frontu protiv poskupljenja jer se žele zaštititi od daljnjih gubitaka.