Minula godina bila je traumatična za investitore diljem svijeta, posebice nakon 11. rujna. No, u posljednje vrijeme indeksi na svjetskim burzama počeli su se oporavljati i polako kreću prema razinama otprije toga šokantnog datuma. Analitičari s velikim optimizmom procjenjuju događaje u ovoj godini jer drže da će se trgovina vrijednosnim papirima vratiti barem na razinu na kojoj je bila, a to bi značilo 30-postotni rast jer su toliko u prosjeku pale cijene na svjetskim burzama nakon terorističkog napada na Ameriku. Za investitore koji su dionice kupovali nakon velikog pada, 2002. godina mogla bi biti godina velike žetve.
Paul Severin, glavni stručnjak za dionice "Capital Investa", društva za upravljanje investicijskim fondovima grupe Bank Austria, kaže da očekuje globalni oporavak ekonomije iz recesije, a kompanije će, procjenjuje, ostvarivati veću zaradu. U 2001. ona je pala 15 posto na globalnoj razini, a u ovoj godini trebala bi porasti od 8 do 10 posto. Cijene dionica slijedit će taj trend.
Damir Ostović iz investicijskog fonda "Select Europe", koji preko Capital Investa ulaže veći dio portfelja u strane dionice, procjenjuje da će iduće godine, vjerojatno tijekom drugoga tromjesečja, nastupiti gospodarski oporavak u Americi, a zatim i u važnijim europskim ekonomijama, koje su izvozno orijentirane na Ameriku, što će se pozitivno odraziti i na cijene dionica. To znači da bi ulagači, koji su posljednjih mjeseci kupovali europske dionice po niskim cijenama, u 2002. godini mogli ostvariti znatne dobitke.
Ljubljana i Zagreb zajedno privlače investitore
Analitičari optimistično gledaju i na razvoj našega tržišta u ovoj godini, ponajprije zbog početka rada mirovinskih fondova i uključenja brojnih hrvatskih tvrtki na burzu. To bi na naše tržište moglo privući i institucionalne strane investitore, koji ga već nekoliko godina uočljivo zaobilaze. Signal za njih jest sporazum o povezivanju Ljubljanske i Zagrebačke burze, kojim će oba tržišta dobiti na većoj likvidnosti.
Pliva i Podravka glavne su tržišne uzdanice po procjenama CAIB-a. Očekuje se Plivin velik napredak u registraciji njezinih generičkih lijekova, koji bi mogao vratiti interes ulagača za tu dionicu. Pliva visoko kotira i u analizama publikacije Raiffeisen Bank "CEE Equity Insight". Na regionalnom tržištu prema tim analizama Plivina je dionica svrstana među 10 najatraktivnijih dionica u koje će se ulagati u 2002. Preporučuje se snažna kupnja tih dionica, a domet njihove cijene u ovoj godini postavlja se na razinu višu od 500 kuna.
Analitičari očekuju veliku ekspanziju Podravke u zemljama bivše Jugoslavije i njezin snažan rast. Atraktivnost Podravke vezana je i uz moguće preuzimanje tvrtke u ovoj godini, čemu pogoduje dionička struktura otvorena za ulazak strateškog partnera, a i dugi pregovori Uprave Podravke s nekoliko potencijalnih strateških investitora. Dionica Podravke i kao vrlo likvidna znatno je fundamentalno podcijenjena, pa bi ova godina zbog svega navedenog ulagačima u Podravku mogla donijeti velike zarade.
Na burzi bez prazničnog zastoja
Sudeći prema posljednjem danu trgovanja u 2001. godini na Zagrebačkoj burzi, kad je, unatoč pretprazničnom raspoloženju, ostvareno 26,7 milijuna kuna prometa, možda ni uobičajeno mršav siječanj ove godine neće biti tipičan za burzu. U tom mjesecu inače svake godine obujam trgovanja pada oko 20 do 30 posto, ali se brzo vraća već početkom veljače na uobičajenu razinu.
Prošle godine Zagrebačka burza ostvarila je solidnih 1,7 milijardi kuna prometa, iako je on 17 posto slabiji nego prethodne godine. No, 2000. bila je netipična godina, u znaku velikog optimizma nakon izbornih rezultata i dolaska nove vlasti. Optimizam je poslije nešto splasnuo, no burza je, s obzirom na količinu dionica kojima se trguje, postigla dobar rezultat.
Struktura trgovanja u 2001. promijenila se, pa je 49 posto porastao promet državnih obveznica, a promet dionica pao je 38 posto. Unatoč tomu, dionice su u ukupnom prometu dosegnule solidnih 950 milijuna kuna. Za domaće ulagače prošla godina bila je dobra, čak 27 dionica na Zagrebačkoj burzi zabilježilo je snažan rast cijene, od 17 do čak 244 posto u slučaju Splitske banke, na čiji je rast utjecala njezina prodaja HVB-u. Uoči privatizacijskog raspleta, dionica Croatije osiguranja vinula se čak 206 posto, a u sam vrh vodećih dionica pretkraj godine probila se dugo vremena zanemarena dionica Sunčanog Hvara s rastom od 135 posto.
Malu grupu prošlogodišnjih gubitnika predvodi Plava laguna s padom 46 posto, ali i vrlo likvidna Podravka, koja je zabilježila minus od 3,2 posto.
U siječnju - Varaždinska burza
Već početkom godine, kad se treba odigrati takeover Zagrebačke banke, tržišni analitičari procjenjuju da će se ta dionica "izgubiti" iz prve kotacije Zagrebačke burze. No, UniCreditov otkup dionica i neće ići baš glatko sudeći prema nezadovoljstvu nekih stranih dioničara poput američkog fonda Everest Capital, koji drži 25 posto dionica. U svakom slučaju, do trećeg mjeseca bit će jasnije koliko će slobodnih dionica ostati na burzi jer se UniCreditu žuri da završi to dugotrajno preuzimanje.
U ovu godinu Varaždinsko tržište vrijednosnica kreće s velikim planovima. To neformalno OTC tržište, koje je izdržalo i sušne dioničke godine, na skupštini dioničara 22. siječnja treba donijeti odluku o transformaciji VTV-a u pravu burzu, pa bi se u Hrvatskoj, nakon Zagrebačke, trebala pojaviti i Varaždinska burza. VTV iza sebe ima izvrsnu godinu, milijardu kuna prometa, što je čak 152 posto više nego prethodne godine. Indeks VIN vinuo se s početnih 330 na 804,9 bodova, što je porast oko 144 posto. Na procvat Varaždinskoga tržišta snažno su utjecali PIF-ovi, a trgovina tim dionicama dosegnula je 40 posto ukupnog prometa. No, trgovalo se i svim drugim instrumentima, ostalim dionicama, kao i pravima i dionicama HFP-a na javnim dražbama.
Snježana Mlinarević