Sud EU: Neodrediva kamatna stopa ne može opstati treba vidjeti je li i ugovor opstojan

Sud EU donio je novu presudu vezanu uz promjenjive kamatne stope u CHF ugovorima. U predmetu C-269/19 dao je upute kako nacionalni sud treba postupati u slučaju kada je ugovorom o kreditu ugovorena neodrediva promjenjiva kamatna stopa.

Sud EU upućuje na sljedeće:

1. Ništetnu odredbu o formiranju kamatne stope nacionalni sud ne može zamijeniti drugom odredbom, a to znači da ona ne može biti zamijenjena niti početnom kamatnom stopom u fiksnom iznosu.
2. Ništetna odredba o promjeni kamatne stope može biti zamijenjena odredbom nacionalnog prava kojom je propisano koja se kamatna stopa u tome slučaju primjenjuje.
3. Ako po uklanjanju ništetne odredbe o formiranju kamatne stope ugovor može opstati bez te odredbe, on će vrijediti bez te odredbe.
4. Ako zbog nedostatka ništetne odredbe ugovor više ne može opstati, potrebno je provjeriti je li to štetno za potrošača.
5. Ako bi ništetnost ugovora bila štetna za potrošača, nacionalni sud može uputiti banku i potrošača na pregovore o kamatnoj stopi, ali pod uvjetom da sud utvrdi okvire za te pregovore.

Nova presuda Suda EU snažna je potvrda našim tvrdnjama da ugovori s ništetnom cijenom ne mogu opstati. Sud EU nedvojbeno je utvrdio da samo u slučaju ako bi ništetnost ugovora bila štetna za potrošača, treba nastojati na opstanku ugovora izmjenom nepoštene odredbe. U našim CHF ugovorima dodatno je ništetna i valuta, pa onda nema sumnje da bi u konačnici svi CHF ugovori trebali biti ništetni, kao što je to već utvrđeno pravomoćnom presudom  Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici – komentirao je presudu Goran Aleksić, aktivist Udruge Franak koja je izvijestila o presudi.

Aleksić smatra da dosadašnju sudsku praksu kojom su suđene preplaćene kamate na temelju primjene početne kamate sudovi moraju preispitati u duhu nove presude C-269/19, i onda po službenoj dužnosti utvrđivati ništetnost takvih ugovora, ako se potrošač tužitelj tome ne protivi.

Uostalom, već i prije je Vrhovni sud RH u nekoliko revizija utvrdio da ugovor s ništetnom cijenom ne može opstati, a s dodatno ništetnom valutom to nikako nije moguće, kao što je to utvrdio i Sud EU već prije presudom C-118/17 – argumentira aktivist UF-a.

Iz UF-a poručuju da, budući da su potrošači sa CHF ugovorima platili daleko više novca nego što su ga primili, ništetnost ugovora ne uzrokuje nikakvu štetu za njiih, nego, dapače, uzrokuje pravičnu restituciju zbog ugovaranja takvih nepoštenih odredaba.

Kod euro i kunskih kredita tumačimo da bi se mogla primijeniti kamatna stope propisana člankom 26. stavkom 3. Zakona o obveznim odnosima, gdje je propisano da se u slučaju ako nije ugovorena kamatna stopa primjenjuje 1/4 zakonske zatezne kamate za obračun anuiteta – tumače u UF-u te dodaju kako ne mogu znati kako će na našim sudovima biti tumačena nova presuda Suda EU, premda je smatraju potpuno jasnom, razgovijetnom, bez ostavljanja dvojbi.