Nakon lanjskog pada prometa u trgovini na malo od 14,1 posto, potrošnja u Hrvatskoj vratila se na razinu 2002. godine u realnom iznosu, a u nominalnom na razinu 2005.
Zavaravanje traje
Da je kojim slučajem državna potrošnja pratila zbivanja u trgovini, državni proračun u ovoj godini ne bi bio 120 milijardi kuna nego 87 milijardi kuna, koliki su bili rashodi državnog proračuna u 2005. Usporedba sa 2002., na koju se razinu realno strmoglavio promet u trgovini na malo, još je dramatičnija jer je tada proračun bio 76 milijardi kuna.
Analitičarka PBZ-a Ivana Jović lanjski je pad u tjednim analizama banke nazvala sumrakom osobne potrošnje, koji će vjerojatno dovesti do srednjoročne gospodarske stagnacije, “samo je pitanje u kojoj smo mjeri to spremni priznati”. Jović vjeruje da prijevremeno ukidanje poreza solidarnosti može pokrenuti osobnu potrošnju s mrtve točke, zbog psihološkog učinka na potrošače.
– Mislimo da je trenutačna “ručna kočnica“ osobne potrošnje podignuta ponajprije zbog negativnih očekivanja u dijelu tržišta rada, odnosno rasta nezaposlenosti – navodi Jović, koja nesklonost kućanstava potrošnji iščitava i iz kretanja kreditne aktivnosti. Potkraj 2009. krediti za kupnju automobila pali su 19 posto, krediti po kreditnim karticama 9,2 posto, a ostali krediti stanovništvu 3,6 posto.
Pozitivan korak
– S obzirom na već postojeću visoku razinu zaduženosti kućanstava, činjenicu da se više ne može očekivati dvoznamenkasti rast kreditiranja potrošnje te sve negativne posljedice koje vraćanje na “stare” razine potrošnje nosi, više je nego sigurno da Hrvatskoj treba promjena modela rasta. U kratkom roku zasigurno do takve promjene neće doći jer ona iziskuje promišljenu gospodarsku strategiju koja zahtijeva određeno vrijeme provedbe prije nego što donese pozitivne rezultate, a mi tek trebamo provesti niz strukturnih reformi koje u kratkom roku djeluju u negativnom smjeru. Prvi pozitivni korak svakako je predložena mjera osnivanja jamstvenog fonda za investicijske projekte, no provedba i plodovi takvih projekata daleko su ispred nas – upozorava Jović.
Nakon što su analitičari banke isključili utjecaj trgovine motornim vozilima na ukupan promet (koji su u padu od gotovo 60 posto), došli su do zaključka da je ostatak trgovine bio u nominalnom padu 4,5 posto (realno 5,7 posto). Pad se posebno ubrzao u drugoj polovici godine, nakon što je došlo do povećanja poreza, a potkraj 2009. prvi put je u posljednje četiri godine pala i potrošnja hrane, pića i duhana 0,7 posto. PBZ očekuje pad gospodarstva u ovoj godini od 1,2 posto.
Kakva osobna potrošnja? Svaki dan mi sve više ljudi zvoni na vrata i traži nešto za jesti a nisu prosjaci. Mislio sam da je to nemoguče da se dogodi u Hrvatskoj a sada me brine da nije blizu dan kada niti ja neću imati što za jesti. A doči će sigurno ako se ovo ovako nastavi. Neče ovo proči bez ulice i razbitih glava, previše se toga nakupilo. Pitanje je samo dana kada će eruptirati.