Njemačka je ne samo europska, nego i svjetska gospodarska velesila, no to ne znači da nema svojih poteškoća. Njemački mediji ovih dana pišu o problemima u jednoj velikoj kompaniji.
Koncern ThyssenKrupp je još uvijek div, ali je pod pritiskom investitora za većom dobiti. Početkom srpnja je ostavku dao predsjednik uprave koncerna ThyssenKrupp Heinrich Hiesinger, ali ovaj tjedan je kriza dobila novu dimenziju odlaskom i predsjednika nadzornog odbora, Urlicha Lehnera. Razlog ovisi o izvoru informacija: Lehner je za list Die Zeit priznao kako veliki dioničari vrše golemi pritisak na upravu koncerna.
Najveći pojedinačni vlasnik koncerna ThyssenKrupp je Zaklada Krupp (pun naziv joj je Zaklada Alfreda Kruppa von Bohlen und Halbach) i posjeduje još oko 21% dionica. Na čelu zaklade je godinama bio patrijarh njemačkog čelika Berthold Beitz, izuzetna ličnost koja je, dok je još bio u operativnom vodstvu, ovaj koncern dovela do neslućenih vrhunaca. Ali on je preminuo, a na čelu zaklade je trenutno Ursula Gather, piše Deutsche Welle.
Ti najglasniji „drugi ulagači" koji i zbog te izjave o „psiho-teroru" sada Lehneru prijete tužbom su prije svega švedski dioničar Cevian koji posjeduje 15%. Makar posjeduje samo 3% dionica, zajednički sa Cevianom nastupa i američki hedge-fond Elliott milijardera Paula Singera koji je poznat da je i u drugim koncernima gdje je bio suvlasnik upravama znao život učiniti nemogućim. On doduše tvrdi kako „nikad nije tražio cijepanje koncerna", ali ne krije nezadovoljstvo zbog brojnih poteza dosadašnje uprave ThyssenKrupp, osobito kad je riječ o suradnji s indijskim koncernom Tata Steel kod proizvodnje čelika u Europi.
No i osnivač Ceviana Lars Förberg upozorava „da bi bili uspješni u budućnosti, poslovni partneri ThyssenKruppa se moraju fokusirati i biti i poslovno i poduzetnički uspješniji." Što to konkretno znači, tu ne treba mnogo mašte: prodati ili zatvoriti pogone koji ne donose dovoljnu dobit i usredotočiti se na ono što donosi zaradu. Jer ThyssenKrupp još uvijek zapošljava preko 150 tisuća djelatnika u svojim pogonima diljem svijeta i ostvaruje promet od oko 43 milijardi eura.
Usprkos tome, ovaj div je tek na 724. mjestu Forbesovog popisa najvećih Global 2000 jer kad je riječ o dobiti, ona se obzirom na promet može nazvati tek skromnom. A to onda nije privlačno burzama, tako da je vrijednost dionica ThyssenKruppa trenutno negdje oko 13 milijardi eura.
Prema medijskim izvješćima, dosadašnji predsjednici uprave i nadzornog odbora ThyssenKruppa su se uporno protivili nekakvom cjepkanju koncerna i ustrajali su u njegovoj cjelovitosti. Sada su oni otišli, ali još uvijek osnivač Ceviana Förberg traži da se i nasljednici na čelu ThyssenKruppa „moraju odreći neproporcionalno mnogo troškova i birokracije".
Jedan koncern tih dimenzija ne može biti bez vodstva – tu se slažu baš svi, ali još se vodi bitka za položaje: predsjedavanje upravom je još po nalogu Lehnera preuzeo direktor financija Guido Kerkhoff, no vidjet će se hoće li on biti samo prijelazno rješenje. Predsjedništvo nadzornog odbora je ponuđeno i najvećem dioničaru, čelnici zaklade Krupp Ursuli Gather, ali je ona odbila taj položaj. Kandidat se još traži - za njegov izbor treba dvotrećinska većina dioničara, ali i predsjednik radničkog vijeća Wilhelm Segerath se sprema na rat, ako će biti potrebno. Jer po njemu, „cijepanje koncerna se ne smije dogoditi."
Oblaci se navlače pomalo sa svih strana a unutrašnji probleme kao FREMDENHAS Fašisti sve ostarilo ceste mostovi to su novci koji oni nemaju da naprave i poprave.Politička kriza hara po Njemačkoj prognose za ovu godine bile 2.2 % povećanje industrije sada je relativirano na 1% a inflacija sama 2.2 % znači plaće će realno oko 2.5% biti manje zbog inflacije .Usa će uvest zarine na Auta što će sa punom snagom njihovu industriju pogoditi analitičari govore i pišu da će u rang listi najjačih industrija u Svijetu Njemačka past iznad 10 mjesta.