Sve manje ljudi imat će svoj auto 
i sve će više koristiti aplikacije

Godinu je dana otkako se u Hrvatskoj pojavila nova aplikacija za uslugu prijevoza. Taxify, kasnije nazvan Bolt, u kratko je vrijeme izborio svoju poziciju na tržištu unatoč tome da je u nas otprije prisutan Uber te da i ostale taksi-usluge uvode aplikacije kao način naručivanja vožnje. Obljetnica je djelovanja bila razlog za intervju s Danielom Tutićem, direktorom Bolta za Hrvatsku. Tutić je diplomirao financije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Prije Bolta, nekad poznatog pod imenom Taxify, bio je na različitim funkcijama tvrtki iz prijevozničkog segmenta i organizacije događanja te u javnim institucijama na poziciji analitičara. Platformu je osnovao Markus Villig, najmlađi osnivač kompanije vrijedne više od milijardu dolara u Europi, a pokrenuta je 2013. godine. Bolt je jedna od najbrže rastućih platformi za prijevoz u Europi i Africi, s investitorima koji uključuju Daimler, Didi Chuxing, Korelya Capital te suosnivača uspješnog startupa TransferWise Taaveta Hinrikusa. Bolt ima više od 25 milijuna korisnika u više od 30 zemalja diljem svijeta, a u Hrvatskoj je prisutan od 2018. Bolt je dostupan u Zagrebu te u svim većim gradovima na cijeloj obali kao što su Rijeka, Zadar, Šibenik, Split te Dubrovnik.

Vrlo ste se brzo nametnuli kao praktički druga ili čak prva najtraženija usluga prijevoza pomoću aplikacije. Jeste li zadovoljni poslovanjem u Hrvatskoj?

Prva godina za Bolt u Hrvatskoj, koju upravo obilježavamo ovih dana, protekla je vrlo dobro, ponajprije zahvaljujući našim korisnicima koji su prepoznali naš fer pristup od samog početka. Osim njih, to su prepoznali i vozači koji su i zbog naše niže naknade za korištenje platforme odlučili postati naši vjerni partneri na čemu smo stvarno zahvalni. Zadovoljni smo što smo se u relativno kratko vrijeme uspjeli nametnuti kao jedan od prvih izbora za urbani prijevoz diljem Hrvatske.

Kada je Bolt stigao u Hrvatsku, bilo je dosta govora o tome da to nije bilo bez dogovora s Uberom. Kako uopće gledate na Uber, je li vam konkurencija i, ako jest, u kojem smislu?

Konkurencija je uvijek dobrodošla zato što tvrtke tjera da budu bolje i efikasnije u svakom pogledu, a od toga u konačnici najviše profitiraju krajnji korisnici jer to u većini slučajeva znači da će dobiti bolju uslugu ili proizvod za manju cijenu. Naš fokus u Boltu, kako kod nas tako i globalno, jest da konstantno preispitujemo i analiziramo naše poslovanje s ciljem, među ostalim, optimizacije troškova poslovanja kako bismo uštede mogli prenijeti na naše korisnike. Svakako nam pomaže i činjenica da smo zbog veličine i organizacije poslovanja agilniji od konkurencije te se možemo brže prilagoditi promjenama i trendovima pojedinih tržišta.

Među tradicionalnim taksi-službama usluge poput Bolta i dalje izazivaju sumnjičavost, a nije uvijek lako ni s administracijom. Kako ste se snašli u počecima poslovanja?

Moje prijašnje iskustvo i uključenost od samog ulaska Bolta na tržište pomogli su u tim prvim koracima. Središnji tim u Estoniji te moj lokalni tim također su dali važan obol uspješnom lansiranju platforme u Hrvatskoj. Zastarjeli propisi te strogi Zakon o radu, s čim se Boltovi uredi u drugim zemljama nisu morali suočavati, nisu pomogli kad je riječ o povećanju dostupnosti vozila te su u konačnici umanjili mogućnost dodatne zarade zainteresiranih partnera vozača. Bilo bi nam drago kada bi predstavnici državnih i lokalni vlasti imali više sluha za modernizaciju regulative te uvidjeli koja bi sve poboljšanja zajedničkim snagama mogli unijeti u segment urbanog kretanja kao što su smanjenje gužvi u središtima gradova, manje zagađenja, dodatni priljev u gradsku blagajnu te smanjenje nezaposlenosti.

Lyft i Uber ubrzano razvijaju sustave autonomne vožnje. Hoćemo li nešto slično vidjeti i u Boltu?

Bolt, vodeća europska platforma za prijevoz na zahtjev, do sada je dokazala da se može uspješno natjecati s ostalim svjetskim tehnološkim tvrtkama ako se fokus stavi na efikasnost i ako se donesu pametne odluke. Mnoge tehnološke tvrtke razvijaju vlastita autonomna vozila, ali naš je cilj umjesto toga razviti vlastitu tehnologiju za autonomno upravljanje s fokusom na softver i mape temeljene na postojećim platformama i open source softveru. Taj pristup daje nam priliku da iskoristimo stručnost naših programera u području deep learninga, karata i njihove optimizacije. Takav pristup troškovno je efikasniji i u konačnici možemo s manjom investicijom imati veći učinak. Prve cestovne testne vožnje u suradnji s estonskim Sveučilištem Tartu obavljat će se sljedeće godine, a očekuje se da će prvi autonomni automobili biti dostupni na Boltovoj platformi za sedam godina.

Ekološke norme snažno utječu i na tržište automobila, ali i na usluge poput Bolta u smislu dozvoljene starosti automobila kada je riječ o Hrvatskoj. Kako se snalazite s takvim zahtjevima?

Klimatske su promjene stvarne i najveći uzrok tome su emisije stakleničkih plinova. Danas cestovni prijevoz čini oko 20 posto europskih emisija stakleničkih plinova. S obzirom na to da je Bolt dio ekosustava, moramo biti odgovorni te postati dio rješenja. Svakodnevno radimo na ubrzavanju prelaska na učinkovitije korištenje vozila te dijeljenju postojećih vozila – električne automobile, bicikle, skutere i druge vrste vozila koje će se tek izumiti. Dok pokušavamo smanjiti emisiju dodavanjem više efikasno iskorištenih i električnih vozila u našu flotu u gradovima, nedavno smo počeli s neutralizacijom vožnje u Europi i iskoristili to kao motivaciju za cijelu tvrtku kako bi se ubrzala tranzicija. Od nedavno su sve vožnje na našoj platformi CO2 neutralne, uključujući i one koje se obavljaju u Hrvatskoj. Ulagat ćemo u projekte koji neutraliziraju CO2 emisije od vožnji svih korisnika u više od 20 zemalja gdje je naša platforma dostupna. Osim toga, time će Bolt postati najveća platforma za prijevoz na zahtjev u Europi koja se dobrovoljno posvetila misiji neutraliziranja emisije ugljika.

Što će se s tržištem taksi-prijevoza događati sljedećih nekoliko godina, očekuje li se još konkurencije, poskupljenje, pojeftinjenje...

Teško je predvidjeti budućnost, ali vjerujem da će se trend smanjenja vlasništva osobnih automobila nastaviti te će se povećavati broj ljudi koji će koristiti usluge poput naše – bilo da je riječ o kratkoročnom najmu automobila, romobila, motocikala i drugih prijevoznih sredstava. U svakom slučaju to bi imalo pozitivan utjecaj na tržište – od povećanja ponude do porasta kvalitete te u konačnici porasta zadovoljstva krajnjih korisnika. Svakako kontinuirano osluškujemo tržište i nastojimo se prilagođavati što brže na opće zadovoljstvo naših korisnika i partnera.

Hoće li i Bolt diversificirati, kao što to Uber čini, na pojedinim tržištima s uslugama dostave, primjerice?

U Hrvatskoj je u sklopu platforme Bolt aktivna usluga prijevoza automobilima što uključuje prijevoz osobnim automobilom (Bolt, Bolt Comfort) te prijevoz kombijem (Bolt Van – vozila s osam mjesta). Nedavno smo pokrenuli i dodatnu uslugu za naše poslovne korisnike Bolt Business koja omogućuje lakše praćenje troškova te uštede kada je riječ o vožnjama u poslovne svrhe. Plan je u skoroj budućnosti pokrenuti i ostale usluge koje pružamo na drugim tržištima kao što su dostave hrane Bolt Food, što smo uspješno lansirali ovo ljeto u Estoniji, i kratkoročni najam električnih romobila, što se pokazalo iznimno uspješnim u nekoliko većih europskih gradova.

Što je do sada bio najveći izazov za Bolt u Hrvatskoj i općenito – aplikacija, birokracija, zakonodavni okvir ili nešto drugo?

Vjerojatno je najveći izazov to što zakonodavni okvir i birokracija, pogotovo u Hrvatskoj, ne prate želje i potrebe tržišta. Hrvatska država uvodi neke e-usluge koje donekle pomažu modernizaciji poslovanja, ali moglo bi se napraviti puno više. Pogotovo kada bi se usporedilo sa zemljom kao što je Estonija gdje se korištenjem modernih tehnologija birokracija svela na minimum, odnosno procesi su se optimizirali. Kada bi tako bilo kod nas, sigurno bi i dostupnost vozila na našoj platformi bila veća što bi direktno koristilo našim korisnicima te partnerima vozačima.