Svjetska banka: Brzi internet preskup je za hrvatske plaće

Digitalno tržite Hrvatske, zaključuje Svjetska banka u svom finalnom izvješću, nije potpuno zrelo, a Hrvatska pripada zemljama koje bi mogle biti nazvane “zaostali brzi pokretači”. Svjetska banka, pri analizi ICT sektora, usredotočila se na dio koji definira kao internet (fiksni i mobilni), telefoniju (fiksnu i mobilnu) te tržišta plaćenih usluga TV-a.

Prilika za dodatno ubrzanje

Nedovoljnu zrelost Svjetska banka tumači činjenicom da većina prihoda i dalje dolazi od telefonije, a ne od internetskih usluga. Drugu ocjenu tzv. zaostalih brzih pokretača gleda pak spram europskog digitalnog indeksa DESI, gdje je Hrvatska po pitanju digitalnih performansi i korištenja usluga ispod prosjeka EU, ali je stopa poboljšanja iznad prosjeka EU.

Kada se radi o fiksnom internetu, Hrvatska ima priliku dodatno ubrzati svoje performanse jer je pokrivenost fiksnom širokopojasnom mrežom bolja od usporednih zemalja, no to se ne odražava u korištenju. U smislu brzih fiksnih usluga (najmanje 30 Mbps, Hrvatska je znatno ispod prosjeka u stvarnom pristupu unatoč pokrivenosti. Kada se radi o ultrabrzom fiksnom internetu (100 Mbps) Hrvatska je ispod prosjeka pokrivenosti i korištenja usluga.

Iako je Hrvatska posljednjih godina napredovala u smislu preuzimanja brze fiksne širokopojasne usluge, urbano preuzimanje još je uvijek dvostruko više od ruralnog preuzimanja. U izvještaju stoji i da Hrvatska ima posebno loše rezultate u pogledu prodiranja u ruralna područja u usporedbi s drugim zemljama EU i još uvijek je daleko od stopostotne pokrivenosti domaćinstava s internetom brzine od najmanje 30 Mbps, što je bio postavljeni cilj EU za 2020.

Jedan od razloga slabije prihvaćenosti širokopojasnog fiksnog interneta i ukupne procjene uspješnosti digitalnog tržišta Svjetska banka vidi u ekonomskoj moći te u svom izvješću ukazuje na to kako je Hrvatska prema ekonomskoj moći prilično ispod razine većine zemalja EU. Tvrde da je nedvojbena povezanost između ekonomskog razvoja, distribucije prihoda i korištenja digitalnih usluga. Svjetska banka zabrinuta je i jer je gotovo 20 posto građana u riziku od siromaštva, posebno zbog prilično nejednake raspodjele prihoda kućanstava u pojedinim dijelovima Hrvatske. Procjene dohotka kućanstva za 2017. kreću se od 8025 kuna mjesečno u Virovitičko-podravskoj županiji do 13.238 kuna u Zagrebu. Platežna moć nije jedini razlog, ali je važna prepreka u slabom prihvaćanju brzih širokopojasnih usluga jer su cijene visoke u odnosu na hrvatske prihode.

Pojednostaviti propise

Za komentar izvješća zamolili smo Đuru Luburu, stalnog sudskog vještaka za telekomunikacije.

– Iako su cijene pristupa internetu u Hrvatskoj niže od prosjeka cijena u zemljama EU, izvješće Svjetske banke jasno sugerira da pristup brzom internetu zbog odnosa cijene i prihoda kućanstava hrvatskim građanima nije dostupan kao što je u većini zemalja EU. Cijene su niže, ali zbog manjih prihoda kućanstava u odnosu na prosjek EU korištenje interneta kod nas je otežano i to dovodi do manje potražnje za uslugama brzog pristupa, posebice u pojedinim područjima Hrvatske. Operatori su često opterećeni raznim administrativnim preprekama i troškovima koje ne vidimo. Velik broj gradova i općina ne poštuje Uredbu Vlade ni Zakon o elektroničkim komunikacijama i svojim prostornim planovima otežava gradnju telekomunikacijske infrastrukture, a pojedine jedinice izmišljaju i naknade kako bi otežale gradnju ne razumijevajući da time štete građanima. Korištenje zemljišta u vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj je nekoliko puta skuplje nego u EU. Te barijere i troškove u konačnici plate građani kroz cijenu usluge. Nužno treba smanjiti sve troškove na koje država ima utjecaj i pojednostavniti propise kojima se regulira gradnja telekomunikacijske infrastrukture kako bismo omogućili da se, uz poštivanje zdravstvenih propisa i propisa kojima se regulira zaštita prirode, što lakše i jeftinije grade mobilne i fiksne mreže nove generacije – kazao je Lubura.