– Izvoz je glavni pokretač rasta u mnogim zemljama EU te središnje i istočne Europe, posebno Poljske, Bugarske i Rumunjske – komentira Mamta Murthi, direktorica Svjetske banke za središnju Europu i Baltik, u novom redovitom ekonomskom izvješću, napominjući da je njegov rast rezultat povratka izravnih inozemnih investicija koje su pale u krizi, ali i da bi mogao biti još bolji poboljšaju li se poslovno okruženje, vještine, potaknu inovacije, investira u infrastrukturu i smanje regulatorne barijere. U grupi zemalja koje "vuče" izvoz je i Hrvatska – u prvom smo kvartalu treći u Europi.
Slaba industrija
Prema izvješću Svjetske banke, po udjelu usluga u odnosu na robe u ukupnom rastu izvoza, posebno se ističu Hrvatska, Bugarska i Rumunjska, no prednjači upravo Hrvatska s udjelom od 23,3 posto iskazanim kao postotak BDP-a. Bugarska ima 17,8 posto, Rumunjska 10, a Poljska 8,8 posto usluga. Taj podatak zorno pokazuje slabosti hrvatske industrijske proizvodnje i manjkave konkurentnosti roba, dok smo jaki u tradicionalnim uslugama poput prijevoza i turizma koje zahtijevaju interakciju licem u lice između kupca i prodavača.
– Modernije usluge kojima se prekogranično trguje na daljinu imaju relativno malen udio u ukupnom izvozu usluga. Kako zemlja napreduje, udio tradicionalnih usluga se stabilizira, a modernijih, poput onih koje su vezane za informacijske tehnologije, istraživanja, menadžment i konzalting raste, što se primjećuje u većini zemalja EU i središnje i istočne Europe – kažu u Svjetskoj banci. U Bugarskoj su tako "moderne" usluge rasle sa 23 na 28 posto od 2000. do 2013., u Poljskoj sa 24 na 48 posto, a u Rumunjskoj sa 43 na 63 posto.
Siromašnih – 23 posto
Kad je posrijedi provođenje strukturnih reformi koje bi trebale dodatno potaknuti konkurentnost i izvoz, Hrvatska je najveći napredak postigla u poboljšanju makroekonomskog okruženja, u čemu je najbolja u usporedbi s Poljskom, Bugarskom i Rumunjskom. Popravili smo se u osnovnoškolskom obrazovanju, a minimalni su pomaci zabilježeni u institucijama i infrastrukturi. No nazadovali smo kad je posrijedi razvoj financijskih tržišta, učinkovitost na tržištu rada i roba te u visokoškolskom obrazovanju i unapređenju vještina. Jedina zemlja koja je uspješno provela reforme u gotovo svim segmentima, izuzev infrastrukture, jest Poljska. Oporavak Europe ocjenjuju snažnijim, no teče usporeno i izložen je rizicima. Očekuju nastavak ekonomskog rasta u cijeloj Europi od 1,8 posto 2015. i dva posto 2016. Nama za ovu godinu prognoziraju rast od 0,5 posto, upravo onoliki koliki smo objavili za prvi kvartal, dok je za 2016. prognoza 1,2 posto. Da bi oporavak bio održiv, poručuju, Europa treba nastaviti reforme kojima će poboljšati izvoz i investicije i kreirati poslove, ali i zaštititi ranjive skupine kako bi smanjili udio ljudi na pragu siromaštva koji je premašio 23 posto.
>> Pomaže se svima, a švicarce uzimali i bogati za treći stan
>> EK će i dalje se inzistirati na provedbi ekonomskih preporuka
A najbolji smo u prodavanju magle a osobito gospodin Grčić..ali neće ju nitko više kupiti...