Svjetska banka: Hrvatska neće brzo izaći iz krize

Hrvatska nije konkurentna zemlja, prijeti joj nestabilnost zbog visokog udjela javnog duga u BDP-u i ne treba očekivati brz izlazak iz krize, poruka je koju je poslala Svjetska banka. Iako ne tako otvorenim riječima, kritika je najviše usmjerena na uporno odustajanje od reformi koje nas košta napretka pa smo po indeksu globalne kompetitivnosti, koji ova institucija i određuje, na 81. mjestu od 140-ak zemalja. Rast kojem se možemo nadati u 2013. svega je 0,8 posto BDP-a, ali to je projekcija kretanja ekonomije isključivo ako se stabilnost europskim financijskim tržištima održi te ako uskoro napravimo rebalans proračuna kojim će se smanjiti fiskalni deficit.

– Nužno je spriječiti ostale rejting-agencije da snize kreditni rejting, a za to je potrebno zaustaviti pad povjerenja investitora u Hrvatsku. U protivnom ćemo vrlo brzo doći u stanje u kojem nećemo moći servisirati svoj dug – komentar je više ekonomistice Svjetske banke u Hrvatskoj Sanje Mađarević-Šujster.

Prognoza za Hrvatsku srezana je od lipnja sa 1,5 na 0,8 posto, a posljedica je to lošeg trećeg tromjesečja, odnosno činjenice da su se očekivanja od turističke sezone pokazala precijenjenima te da se u zadnja tri mjeseca Hrvatska vratila u dublju recesiju.

Lošiji Slovenci i Mađari

Od našeg gospodarstva u lošijem su stanju samo slovensko i mađarsko. Slovenija je argument za tezu Svjetske banke da bez reformi i liberalizacije gospodarstva nema napretka. Toj je zemlji u lipnju 2012. predviđen skroman rast gospodarstva, a samo pola godine kasnije najavljuje se potop BDP-a od 1,6 posto. I dok Slovenci imaju najgoru prognozu rasta, Hrvatska prednjači po nezaposlenosti među 11 novih članica Europske unije. Imamo najvišu stopu nezaposlenosti u jedanaest zemalja, a vrhunac još nije ni dosegnut.

Smanjuje se razlika između registriranih na zavodu za zapošljavanje i broja nezaposlenih po anketi rada, što znači da nema posla ni u sivoj zoni, a o nedostatku reformi najbolje govori činjenica da je od 2007. broj zaposlenih u javnom sektoru narastao za gotovo 25 tisuća, dok se u isto vrijeme broj zaposlenih u industriji smanjio za 52 tisuće pa je sada u industriji zaposleno 80.000 ljudi manje nego u državnim i javnim službama te javnim poduzećima.

– Prvi kvartal godine bit će najkritičniji za nezaposlenost koja je već narasla do gotovo povijesno najviše razine. Ulazimo u EU s lošim pokazateljima i pitanje je koliki će broj tih ljudi nakon što se ekonomija i pokrene svojim vještinama odgovarati potrebama tržišta – kaže Mađarević.

Deficit regije 3,2 posto

Hrvatska ima 37% nezaposlenih koji ne mogu naći posao dulje od dvije godine, dok je takvih u Poljskoj svega osam posto, a u Rumunjskoj oko tri posto. Prioritet je Hrvatske smanjiti deficit, drži Svjetska banka, a to se može jedino fiskalnom konsolidacijom od koje se prema mišljenju Mađarević-Šujster odustalo. Cijela je regija u tom dijelu problematična jer je prosječan deficit proračuna oko 3,2 posto. Ipak, nezaposlenost, nizak rast i primarni deficit stavljaju nas među neuspješne zemlje poput Mađarske i Slovenije kojima je premija rizika tri puta viša nego zemljama koje se s nama natječu za investitore.