Epidemija koronavirusa spustit će hrvatski BDP ove godine za 6,2 posto, dok bi nezaposlenost mogla porasti iznad devet posto; u veljači je bila 8,3 posto.
– Radnici koji su privremeno radili u inozemstvu počeli su se vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti – stoji u danas objavljenom revidiranom izvješću Svjetske banke.
Već se spekuliralo s brojem povratnika s rada iz inozemstva pa je u medijima spominjano njih 50-ak tisuća, no procjenjuje se da ih je i znatno više.
Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008., Hrvatska je na putu duboke recesije. Pod najvećim su udarom turizam i izvoz roba – kažu u Svjetskoj banci, no napominju i da bi ovo mogla biti prilika da Hrvatska promijeni model rasta i fokusira se na povećanje otpornosti na vanjske šokove.
S paketom mjera pomoći gospodarstvu koji je pripremila hrvatska vlada, zasad teškim oko osam posto BDP-a, očekuju da bi i deficit proračuna ove godine mogao biti na tom postotku, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto.
Optimistično je što u Svjetskoj banci prognoziraju da će pandemijska kriza do sredine godine postupno nestati te bi oporavak mogao nastupiti u 2021. i 2022. Sljedeće bi godine, vjeruju, hrvatski BDP mogao porasti za 4,6 posto, a s ukidanjem mjera pomoći i ubrzavanjem gospodarskog rasta smanjio bi se fiskalni deficit na 6,4 posto.
Za održavanje gospodarske aktivnosti i ublažavanje posljedica pandemije u Europi i središnjoj Aziji ključnim smatraju javne politike usmjerene na ulaganja u sustave zdravstvene skrbi i socijalnu zaštitu građana, posebno najranjivijih, uz potporu privatnom sektoru kroz privremene kredite i smanjenje ili odgodu plaćanja poreza.
– Tijekom ovih iznimno teških vremena donositelji odluka moraju djelovati odlučno. Potrebno je djelovati žurno kako bi se ojačali zdravstveni sustavi i sustavi socijalne zaštite, pružila potpora privatnom sektoru te očuvali financijska stabilnost i povjerenje jer je sve to ključno za živote ljudi – komentirao je Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.
Iznijeli su nekoliko scenarija prema kojima pad BDP-a u 2020. u Europi i središjoj Aziji može biti od 4,4 do 2,8 posto, prije oporavka u 2021. potaknutog uvođenjem mjera javne politike, postupnim oporavkom cijena roba u svijetu i jačanjem trgovine. Kroz sljedećih 15 mjeseci Svjetska banka namjerava kreditirati države sa oko 160 milijardi dolara.
VIDEO Cijene nekretnina u Zagrebu pale su i do 20 posto. Evo što kažu stručnjaci
Ovo je toliko optimistički da se iz aviona vidi da nije moguće ostvariti te brojke... Kao prvo epidemija neće nestati do sredine godine, pad će biti puno veći nego su tu predviđanja, a izgledno je i da će oporavak biti kao i kod prošle krize... Što se tiče nezaposlenih, kako su se vratili, tako će i otići. S njima će otići još dodatni radnici jer će se vani brže oporavljati nego tu...