Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer se ulagači plaše da će povećanje kamata središnjih banaka zbog visoke inflacije izazvati recesiju, pa je američki S&P 500 indeks zabilježio najveći pad u prvom polugodištu u više od 50 godina.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,3 posto, na 31.097 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,2 posto, na 3.825 bodova, a Nasdaq indeks 4,1 posto, na 11.127 bodova.
Na najvećoj svjetskoj burzi sva tri najvažnija indeksa zabilježila su pad u cijelom drugom tromjesečju, a dva kvartala uzastopnog pada S&P 500 i Dow indeksa ne pamte se od 2015. godine.
U cijelom prvom polugodištu Dow Jones potonuo je, pak, više od 15 posto, S&P 500 više od 20, a Nasdaq indeks gotovo 30 posto.
To je za S&P 500 indeks najlošije prvo polugodište od 1970. godine, za Dow Jones od 1962., a za Nasdaq najgore od kada postoji.
U prvim danima ove godine indeksi su dosezali rekordne razine, kao i lani, zahvaljujući oporavku gospodarstva od koronakrize, no ubrzo se smjer tržišta preokrenuo zbog širenja omikron varijante covida-19.
Potom je uslijedila ruska invazija na Ukrajinu, što je poremetilo tržište energentima, sirovinama i hranom te tako dodatno potaknulo rast ionako već visoke inflacije.
Kako je inflacija u SAD-u dosegnula najviše razine u 40 godina, Fed je odgovorio agresivnim povećanjem kamatnih stopa, a to su učinile ili najavile i mnoge druge središnje banke u svijetu. Zbog toga će se, dakako, usporiti rast svjetskog gospodarstva, a moguća je i recesija.
U prvom je tromjesečju američko gospodarstvo palo na kvartalnoj razini, a ni makroekonomski podaci u drugom tromjesečju nisu sjajni.
„Od početka godine raste inflacija, dok se rast gospodarstva usporava. Fed zaoštrava financijske uvjete kako bi suzbio inflaciju i paniku na tržištima. No, mislim da je 'mekano' prizemljenje gospodarstva malo vjerojatno. Čini mi se da smo zapravo već uronili u recesiju, a jedino je pitanje koliko će biti duboka”, kaže Paul Kim, direktor u tvrtki Simplify.
Gotovo svi posljednji podaci ukazuju na slabljenje potrošnje i još uvijek visoku inflaciju.
„Podaci počinju pokazivati da se potrošnja usporava, čini se da inflacija počinje utjecati na prosječnog potrošača. A to može utjecati na zarade kompanija, glavne pokretače tržišta”, kaže Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,6 posto, na 7.168 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 2,4 posto, na 12.813 bodova, a pariški CAC 2,3 posto, na 5.931 bod. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 2,1 posto, na 25.935 bodova.
VIDEO Kupci šokirani koliko košta kilogram čvaraka na akciji
Fed ima svoje prste u svemu a najveća je što slušaju politiku a trebali bi biti neovisni. Najprije su previše poticali pa su pogriješili s procjenom inflacije i kasnili s povećanjem kamata pa su onda opet prenaglili sa naglim skokom kamata koji sigurno izaziva recesiju. U međuvremenu je krenula invazija na Ukrajinu koja preuzela ulogu glavnog pokretača inflacije. Potrošnja je već u padu iza čega slijede pad dobiti kompanija i otpuštanja. I onda će opet morati naglo spuštati kamate.