Jedna od najvećih konzultantskih kuća na svijetu, PwC u tekućoj godini očekuje značajno usporavanje globalne ekonomije. Ulazimo, pokazuje njihova analiza, u razdoblje rasta nižeg od inflacije koje će potrajati najmanje do 2024. godine. Drugim riječima faza rasta iznad potencijala ekonomije je gotova, uvjereni su u PwC-u u kojem napominju da će generalno ova godina za svjetsku ekonomiju biti puno izazovnije od godine za nama. Stoga predviđaju da će rast usporiti na 2,7 posto BPD-a pri čemu će najrazvijenije ekonomije ostvarivati manje od dva posto BDP-a.
Nezaposlenost će još pasti
Revidirana je prognoza kretanja na američkom tržištu pa se ne očekuje rast od 2,8 posto već znatno umjerenijih 2,3 posto već u ovoj godini s inflacijom na istoj razini. Više referentne kamatne stope će vrlo vjerojatno zauzdati potrošnju potrošača, a jak dolar i dalje će stavljati pritisak na neto izvoz. Jačanje dolara osim na američku ekonomiju utjecat će i na druge veće države, a kao najranjivije na jaku američku valutu PwC ističe Tursku i Argentinu.
Posebna tema publikacije Global Economy Watch su kretanja na tržištu rada. Unatoč usporavanju ekonomskih aktivnosti, naime, ne očekuje se udar na tržištu rada. Dapače, nastavit će se smanjenje ponude radne snage u naprednim gospodarstvima, što će i dalje stvarati pritisak na rast plaća. Lani se u razvijenim tržištima otvorilo 4,5 milijuna novih radnih mjesta kako bi oslabio taj pritisak.
– Očekujemo da će ovaj trend postupno popuštati tijekom godine pri čemu će neka gospodarstva poput SAD-a, Kanade i Njemačke doći do svoje minimalne stope nezaposlenosti, a plaće će postepeno rasti – istaknuo je Barret Kupelian, viši ekonomist PwC-a. Na tržištima će se teško popunjavati stručna radna mjesta, zbog nedostatka ponude, a izgledno je, drže analitičari, da će nezaposlenost i u SAD-u i u Njemačkoj i dalje padati mada su već zabilježene stope nezaposlenosti niže od granice od pet posto, ekonomski definirane prirodne stope nezaposlenosti. Ipak Eurozona se već godinu dana suočava s velikim nedostatkom radnika, ali nije bilo značajnije korekcije primanja pa su u PwC-u zaključili da će, ako ne bude drugih promjena strukturnih čimbenika, buduće povećanje plaća u Eurozoni ovisiti o povećanju produktivnosti, a ne labavljenju tržišta rada.
Ovo stavlja veću odgovornost na vlade i tvrtke da povećaju razinu produktivnosti svoje radne snage kroz ulaganje u “tvrdu” infrastrukturu kao što su ceste, zračne luke i druge komunalne usluge te u “mekanu” infrastrukturu koja uključuje formalno obrazovanje, strukovno i drugo usavršavanje. Njemačko gospodarstvo, kažu u PwC-u vraća se rastu od 1,5 posto BDP-a u idućih nekoliko godina, međutim očekuje se da bi Francuska i Indija mogle čak i uz razmjerno nizak rast Francuske preteći ekonomiju Velike Britanije na koju će negativno utjecati Brexit. Indija će s rastom od 7,7 posto BDP-a ostati najbrže rastuće veliko gospodarstvo u svijetu, s povoljnim demografskim pokazateljima. Velika Britanija će vrlo vjerojatno pasti na ljestvici najvećih svjetskih gospodarstava i to s petog na sedmo mjesto u svjetskom poretku.
Kinezi vole uvoznu robu
– Gospodarstva Ujedinjene Kraljevine i Francuske naizmjenično su nadmašivala jedno drugo, ali jedva primjetan rast u UK-u u 2018. godini i ponovno u 2019. vrlo vjerojatno će donijeti prevagu u korist Francuske. Pri tome je bitan čimbenik i relativna snaga eura u odnosu na funtu – komentar je Mike Jakemana, višeg ekonomista PwC-a.
Ekspanzija kineskog gospodarstva bit će umjerena, a tek u 2020. rast pada ispod šest posto. Očekuje se pak da će se osjetiti učinak američkih trošarina. Dugo je godina Kina ostvarivala trgovinski suficit s najvećim partnerima međutim on je ugrožen. Kina više nije država siromašnih ljudi i velikog jeftinog izvoza, ona je sada ekonomija s rastućim standardom pa tako čak 225 milijuna Kineza po primanjima i imovini pripada srednjoj klasi. Oni svoj novac troše na putovanja i inozemne proizvode koji se sve više uvoze na kinesko tržište. Drugi razlog pada trgovinskog suficita Kine leži i u činjenici da je s tog tržišta zbog rasta standarda i plaća radnika dio sektora, naročito tekstilnog, odselio u siromašnije zemlje.
Izmedju redaka mozes procitati da je eko. kriza nuzna. Samo je pitanje, tko ce je inicirati.