Vlasnik DIV-a i Brodosplita

Tomislav Debeljak otvoreno o teškoćama u poslovanju: Da, likvidnost je sada problem. Ali optimist sam

Foto: Milan Sabic/PIXSELL
Tomislav Debeljak
Foto: Milan Sabic/PIXSELL
Tomislav Debeljak
Foto: Milan Sabic/PIXSELL
Tomislav Debeljak
10.12.2021.
u 18:05
Od običnih brodova za rasuti teret i tankera došli smo na razinu gradnje sofisticiranih kruzera polarne klase
Pogledaj originalni članak

Preuzeli smo Brodosplit u privatizacijskom procesu, promijenili poslovni model, uspostavili profitabilno poslovanje, održali proizvodnju, napravili iskorak prema brodovima veće dodane vrijednosti i imamo planove. Svjesni smo kako je Brodosplit veliko poduzeće koje ima velik značaj u Splitu i cijeloj županiji jer gotovo nema obitelji u tom gradu u kojoj bar jedan član ne radi u škveru. A to znači da je javnosti važno što se u njemu događa. Pritom bih bio sretniji kada bi s jednakom strašću pratile pozitivne vijesti iz škvera, kao što se prate poteškoće i neprovjerene informacije. Iz tog razloga smo se svim radnicima Brodosplita obratili dopisom, kako bismo im objasnili realno stanje u kompaniji, ali i perspektivu i planove”.

Bez okolišanja vlasnik DIV Grupe i Brodosplita Tomislav Debeljak ovako objašnjava pozadinu aktualnog očitovanja radnicima u kojem su pri isplati plaće za listopad pružili uvid u poslovanje i perspektivu škvera, kao ‘krvnu sliku’ kompanije za radnike te priznaje:

Istina je da trenutno imamo problem likvidnosti, i to zbog posljedica Covid pandemije koja je utjecala na brojne aspekte poslovanja: prolongiranje ugovaranja novih poslova, smanjenje obujma proizvodnje zbog usporavanje dinamike projekata u tijeku, a s tim i prihoda, kao i poremećaja u lancima opskrbe i povezanog nepovoljnog utjecaja na produktivnosti i učinkovitost te poskupljenja repromaterijala i energije.

Istina je i da imamo ugovorenih dosta jako dobrih novih poslova i nove projekte u pripremi. Bez obzira na izazove kroz koje su prošli i na one s kojima se trenutno, jasno je, susreću, a uzimajući u obzir nove, već ugovorene poslove i one koji su pred ugovaranjem, a koje za sada ne spominju, tvrdi da je pred njima optimistična i obećavajuća budućnost koja im pruža priliku da se pozicioniraju kao “jedno od najboljih svjetskih brodogradilišta sposobnih projektirati i graditi najzahtjevnije brodove”.

Na koji način financirate projekte, koje komercijalne izvore koristite, s obzirom na veliko vlastito učešće koje na razini DIV Grupe, uključujući Brodosplit, prema dopisu radnicima iznosi oko 1,8 milijardi kuna?

Vlastiti angažirani kapital je dosta velik. Investiramo svu dobit od početka poslovanja moga oca i, od prije skoro 50 godina, ulažemo je u nova širenja. Zbog loše slike o brodogradnji u Hrvatskoj, stečaja Uljanika i slično, trenutno podliježemo određenom sektorskom riziku pa je naš udio kapitala u odnosu na financiranje od strane banaka manji nego u ostalim velikim kompanijama. I to usprkos općepoznatoj činjenici da bi brodogradilišta trebala imati kontra omjer, kao svugdje u svijetu, jer se cjelokupno financiranje brodograđevnih projekata realizira kreditima.

Naša nekadašnja propala brodogradilišta su čak imala i veća financiranja od same ugovorne cijene broda i organizirala su financiranje s vlastitim negativnim kapitalom. Dakle, totalno drukčije od našeg modela. Kako brodogradnja na globalnom tržištu izlazi iz krize, a mi smo ugovorili najbolje projekte dosad, sigurni smo da će profitabilnost i nova stabilnost našeg sektora opet postati priznata kao jedan od najvećih, možda i najveći, generator pozitivnog izvoza s velikim multiplikacijskim faktorom.

Što se može reći za isplate plaće – prosječno je to 8,5 tisuća kuna za oko 2000 radnika, ali i za upadanje u blokade pojedinih članica Brodosplita čime se aktivira predstečajni mehanizam?

Od početka su nam najvažniji kvalitetni, vrijedni i pošteni radnici. Na početku je bilo svega, no s vremenom smo izgradili Brodosplit obitelj gdje više gotovo da i nemamo nekvalitetnih radnika, te su neto prosječna primanja od 8,5 tisuća kuna i premala za naše planove. Cilj nam je povećanje plaća, da svi skupa budemo na razini kao i prvih 10 posto trenutnih radnika. Tako na primjer najbolji zavarivači s oko 200 sati rada mjesečno imaju neto preko 11.000 kuna za rad u škveru, a ako je rad terenski, onda ta primanja mogu doseći i 25.000 kuna.

Prilikom preuzimanja brodogradilišta smo iz socijalnih razloga prihvatili obvezu da ćemo 5 godina nakon preuzimanja (do ožujka 2018.) imati minimalno 2000 zaposlenih, unatoč mišljenju EK da je ta obveza nepotrebna i da nije u skladu s direktivom o tržišnom natjecanju, odnosno taj uvjet nam ne osigurava iste uvjete poslovanja kao i ostalim brodogradilištima u svijetu. Također, gotovo sva brodogradilišta u svijetu imaju isključivo samo svoju infrastrukturu, menadžment, inženjering, tehnologiju, kvalitetu, a sva kooperacija - radnici proizvodnje koji grade brod i prateće usluge, je vanjska.

Mi smo zadržali svoju kooperaciju, svojih 2000 radnika. Jedan od razloga što Brodosplit ima toliko poduzeća u svom vlasništvu je i taj što nam je namjera bila da ta poduzeća samostalno pružaju usluge i van brodograđevne djelatnosti i izvan škvera, da budu na tržištu i tako postaju održivija. Danas, kad je prošlo gotovo devet godina od preuzimanja, kada više nemamo potrebe zadržati radnike na tom broju i kada su se prihodi zbog pandemije smanjili, i dalje smo odlučili zadržati zaposlenike uz pomoć Vladine mjere skraćenog radnog vremena.

Nenaplaćenih 20 mil. kuna Covid potpora

Dio potpora smo uredno dobili, dio čekamo i ne znamo zašto kasne, a dio nam nije isplaćen jer su neka od društava u blokadi, a blokadama je doprinijelo i kašnjenje potpora po mjeri skraćenog radnog vremena.

U 20-ak mjeseci COVID-a samo smo zaposlenicima u Hrvatskoj isplatili oko 600 mil. kuna plaća, pa je tih 20 mil. kuna potpora 3,3 % ukupnog troška plaća. Istovremeno, naš ukupni dug blokiranih društava za poreze i doprinose iznosi otprilike isto 20 milijuna kuna, no prebijanje tih stavki nije dozvoljeno.

Imamo i potraživanje od države za pogrešno ovršene koncesijske naknade, koje su nama naplaćene, a nisu dio našeg restrukturiranja i nastale su prije restrukturiranja, iako je potvrđeno da sukladno odobrenom planu restrukturiranja nema dugova prema državi. To se rješava već osam godina.

Ponudili smo da ćemo s tim potraživanjem prebiti navedeni dug, a mi odustati od prava za naknadom krivo ovršenih sredstava, kao i ostalih prava iz programa i ugovora o restrukturiranju u vrijednosti s kamatama od oko 200 milijuna kuna.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

Avatar horuk
horuk
09:14 15.12.2021.

Samo hrabro Tomislave, zelim ti sve najbolje i havla ti sto se ne obazires previse na sve nase negativce ogovorace kojih imamo stvarno previse.

AN
AnaJosipNikoAntonio
21:30 12.12.2021.

Iskreno ti si privatnik i odlučuješ na svoj način.Probleme rješavaj sam,dobio si dosta.Ne vidim smisao da drzava daje novac tj porasta i raznorazne poticaje ljudima koji imaju milijarde kuna.Firma tesko posluje a na privatnom računu 500 miliona eura.Digni novac sa banke i gutaj svoju firmu.Treba jednom stati na kraj ljudima koji imaju a firme im u milionskim gubitcima,zatvore firmu i dugovi odu u vjetar.Pajdo digni lovu i krpaj

Avatar southman
southman
19:28 10.12.2021.

Koji te vrag gonio da ideš u poslove o kojima nemaš pojma. Ti ceš iz svega izici punih dželova para...ali što sa radnicima